Iz Zavoda poručuju da su jednako rizični i industrijski i domaći proizvodi, jer se zaraza može proširiti u bilo kojoj fazi – od obrade mesa do pakiranja
Hrvati ih obožavaju, ali Državni inspektorat ih sve češće povlači s polica zbog opasnih bakterija. Riječ je o popularnim suhomesnatim proizvodima poput češnjovki, kobasica, kulena i hrenovki – mesnim delicijama koje mnogima predstavljaju neizostavni dio prehrane. No, iza zavodljivog mirisa i tradicije krije se sve veći problem sigurnosti hrane, piše Net.hr.
Omiljeni dio prehrane i neizostavni dio tradicije
Bilo da pucketaju s roštilja ili zamirišu iz kuhinje, suhomesnate delicije i dalje su među omiljenijima u Hrvatskoj. “Češnjovke, krvavice, meso iz banjice – to najviše volim, super je,” kaže Ankica iz Zagreba za RTL. Njezin sugrađanin Ivan priznaje da je nekad jeo više takvih proizvoda, ali ih danas gotovo izbjegava.
Prema istraživanju portala Ja trgovac i agencije Hendal, svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno, kobasice gotovo svaki peti, a kulen svaki dvadeseti. Potražnju potvrđuju i mesari, posebno tijekom hladnijih mjeseci. “Kad zahladi, više se kupuju kobasice – i za narezati i za kuhati. Kupci su raznoliki, od mladih do starih,” kaže Petar Vlahović, vlasnik mesnice.
Inspektorat sve češće upozorava na opasne bakterije
Unatoč popularnosti, sustav za praćenje opasne hrane sve češće upozorava na probleme. Dio proizvođača prelazi dopuštene granice bakterija u proizvodima. U posljednje tri godine Državni inspektorat otkrio je 36 slučajeva kontaminacije, najčešće bakterijama Listeria monocytogenes i Salmonella, koje mogu biti opasne po život.
“Listerija može imati smrtnost oko 20 posto – slikovito rečeno, jedna od pet osoba koja oboli može imati tragičan ishod,” objašnjava Zdenko Mlinar, voditelj Odjela za sanitarnu mikrobiologiju NZJZ-a Dr. Andrija Štampar.
Opasnost prijeti i industrijskim i domaćim proizvodima
Iz Zavoda poručuju da su jednako rizični i industrijski i domaći proizvodi, jer se zaraza može proširiti u bilo kojoj fazi – od obrade mesa do pakiranja. “Imamo vlastitu klaonicu, veterinara na liniji klanja i redovite kontrole prema HASAP protokolu. No, izvor zaraze može biti i sam pogon, kontaminirano meso ili radnici,” ističe mesar Vlahović.
Potrošači su, razumljivo, sve oprezniji. “Zabrinjava me, ali kupujem samo od provjerenih proizvođača,” kaže Nina iz Zagreba. “Od kad su objavili te slučajeve, prestali smo s kobasicama – sad jedemo uglavnom piletinu,” dodaje Mirsad.
Strože kazne i novi europski propisi
Proizvođačima koji na tržište stave opasne proizvode prijete visoke kazne. “Za pravne osobe kazne se kreću od 6.600 do 13.280 eura, dok su za obrtnike između 2.650 i 3.980 eura,” navodi Kristina Vuljanić iz Državnog inspektorata.
A od 1. srpnja iduće godine uvode se još stroža pravila – prema novim propisima Europske agencije za sigurnost hrane, suhomesnati proizvodi neće smjeti sadržavati ni gram bakterija. Proizvođače tako očekuje dodatna utrka s vremenom – i laboratorijima.
Više u video prilogu RTL televizije:
