Prema istraživanju, svaki treći osmaš primio je poruke seksualnog sadržaja od osoba koje ne poznaje, dok ih isto toliko šalje poznatim osobama – često pod pritiskom ili ucjenom
Uvrede, poniženja i vrijeđanja postali su dio svakodnevice među učenicima osnovnih škola, a nasilje ne prestaje ni nakon školskog zvona. Sve češće se nastavlja u digitalnom prostoru – kroz poruke, društvene mreže i objave. Koliko je internet postao prostor pritiska i mržnje među djecom, pokazuju rezultati nacionalnog istraživanja provedenog u okviru međunarodnog projekta deSHAME Hrvatska, koje su proveli Centar za sigurniji Internet i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, piše Net.hr.
U istraživanju je sudjelovalo više od 1700 učenika od petog do osmog razreda osnovnih škola iz cijele Hrvatske. Gotovo 90 posto njih barem jednom je doživjelo neki oblik nasilja u školi, a više od polovice priznaje da su ga i sami počinili. Snimanjem i objavljivanjem takvo nasilje sve češće poprima digitalni oblik – svaki treći učenik postao je žrtva internetskog nasilja, a svaki četvrti je počinitelj, najčešće dječak.
Zlostavljanje postaje javno i brutalnije
“Od isključivanja iz grupa, od vrijeđanja, od snimanja u neprimjerenim pozama ili situacijama, primjerice u toaletu, pa do toga da se fizički tuče dijete što smo imali nekoliko slučajeva ove godine pa se to snima i objavljuje na internetu, do zaista dijeljenja eksplicitnog sadržaja među vršnjacima koji nije primjeren i to je ozbiljno kazneno djelo”, upozorava Tomislav Ramljak, voditelj projekta i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.
Prema istraživanju, svaki treći osmaš primio je poruke seksualnog sadržaja od osoba koje ne poznaje, dok ih isto toliko šalje poznatim osobama – često pod pritiskom ili ucjenom. Posebno zabrinjava podatak da trećina učenika petih razreda, dakle djece od samo 11 godina, navodi kako ih netko učestalo dodiruje na neugodan način.
“Roditelj sam ne može preuzeti potpunu odgovornost – tu mora reagirati i sustav. Djeca su u njemu godinama”, poručuje Lucija Vejmelka, izvanredna profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu i voditeljica istraživanja.
Škole uvode zabrane mobitela – rezultati vidljivi
Kako bi se nasilje spriječilo, sve više škola odlučuje se na zabrane korištenja mobitela. “Nema fotografiranja u školi, nema dijeljenja snimaka niti snimanja učitelja na satima”, ističe Violeta Vragotuk, ravnateljica OŠ Središće u Zagrebu.
Rezultati su, kaže, vidljivi gotovo odmah: “Djeca više komuniciraju, šetaju za vrijeme odmora, razgovaraju.” Ipak, iako većina djece zna kome se može obratiti za pomoć, gotovo svako drugo dijete u digitalnom prostoru i dvije trećine u stvarnom svijetu – biraju šutnju.
Razgovor s djecom ključan je korak
Roditelji, kažu stručnjaci, mogu puno pomoći otvorenim razgovorom. “S nama trebaju razgovarati ako smo previše na mobitelu ili radimo nešto što ne bismo trebali. Da nas osvijeste”, poručuje Aura, učenica uključena u istraživanje. “Jer ako nam samo oduzmu mobitel, osjećamo se izolirano. Sve se danas događa preko mobitela”, dodaje.
Zlostavljanje, osobito ono koje se događa na internetu i pred očima svih, ostavlja duboke traume. Stručnjaci upozoravaju da je reakcija na vrijeme presudna – svako nasilje treba prijaviti, a svako dijete treba znati da nije samo. Pomoć je dostupna besplatno i anonimno na liniji Centra za sigurniji internet – 0800 606 606.
Više u video prilogu RTL televizije:
