Prema podacima Croatiastočara, godišnja potrošnja maslaca u Hrvatskoj iznosi oko osam tisuća tona, od čega više od pet tisuća dolazi iz uvoza
Pakiranje od 250 grama maslaca koje se prošle godine u trgovinama moglo kupiti za dva eura, danas stoji tri, dok u pojedinim dućanima na obali cijena doseže i do šest eura. Hrvatski maslac tako je postao jedan od najskupljih u Europi, a cijene stvaraju sve veći pritisak na domaće slastičare i prerađivače, piše Net.hr.
Prema podacima Eurostata, veleprodajna cijena maslaca u Hrvatskoj iznosi u prosjeku 8,33 eura po kilogramu, dok je europski prosjek 5,44 eura. Maslac je jeftiniji čak i u zemljama poput Njemačke, Francuske i Španjolske.
„U Hrvatskoj cijena maslaca ovisi o tržištu iz kojeg dolazi, kreće se između osam i 11 eura po kilogramu i to nas ljuti jer nas stavlja u nepovoljan položaj. Mi se moramo prilagoditi tim cijenama i unutar njih pronaći način da ostanemo konkurentni“, objašnjava za RTL Darko Židak, vlasnik slastičarnice u Sesvetama.
Slastičari smanjuju ponudu i prilagođavaju cijene
Zbog visokih nabavnih cijena mnogi su slastičari prisiljeni mijenjati ponudu ili čak povlačiti neke kolače s polica.
„Prilagodili smo srednje cijene – na nekim kolačima nešto zaradimo, na nekima smo na nuli. One s kojima gubimo više ne proizvodimo, ili ih radimo u manjim količinama i uz cijene koje barem pokrivaju troškove“, dodaje Židak.
Glavni razlog: Premala domaća proizvodnja
Stručnjaci ističu kako je glavni uzrok visokih cijena nedostatak vlastite proizvodnje.
„Nemamo dovoljno domaćeg mlijeka. Proizvodimo tek oko 50 posto potrebnih količina, a prerađivačka industrija radi u malim serijama, što znatno povećava trošak po jedinici proizvoda“, objašnjava konzultantica za poljoprivredno-prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić.
Prema podacima Croatiastočara, godišnja potrošnja maslaca u Hrvatskoj iznosi oko osam tisuća tona, od čega više od pet tisuća dolazi iz uvoza.
„Maslaca na lageru nema“
Predsjednik Croatiastočara Branko Bobetić naglašava kako zalihe maslaca gotovo da ne postoje.
„Maslaca na lageru nema i s obzirom na to da imamo veliki udio proizvoda s niskom dodanom vrijednošću, troškovi se moraju kompenzirati na nečemu, a to je često upravo maslac. Slična situacija je i sa sirevima“, rekao je Bobetić.
Cijene rastu – a kad će padati, nitko ne zna
Cijena sirovine, ističu stručnjaci, uvijek utječe na konačnu cijenu proizvoda, ali nije jedini razlog poskupljenja.
„Kod nas se cijene rijetko usklađuju kad u Europskoj uniji ili globalno počnu padati, i to je činjenica koju treba priznati“, dodaje Blažić.
Kako se bliže blagdani, potražnja za maslacem tradicionalno raste, no nitko se ne usudi prognozirati koliko će ovaj ključni sastojak božićnih kolača koštati u prosincu.
Opširnije u prilogu RTL televizije:
