Viškovi ispravne hrane ne moraju završiti u otpadu. U protekle dvije godine donirano je gotovo 2 tisuće tona hrane godišnje, što predstavlja porast od 20 posto u odnosu na prethodno razdoblje, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj se godišnje baci gotovo 300 tisuća tona hrane. U prosjeku, svaki građanin baci oko 71 kilogram hrane godišnje, a najviše se baca upravo u kućanstvima, piše Net.hr.
“Mnogi ne razumiju razliku između upotrijebiti do i najbolje upotrijebiti do. Zbog toga nastaju najčešće velike količine otpada u kućanstvu. Ako piše upotrijebiti do znači da se može konzumirati i nakon tog datuma a ako piše samo datum – znači da je to krajnji rok”, kaže za RTL Martina Šuljić, profesorica u III. ekonomskoj školi u Zagrebu.
Među najčešćim problemima ističu se kupnja prevelikih količina hrane. Stručnjaci savjetuju izbjegavanje velikih pakiranja, a višak se može sačuvati zamrzavanjem ili čuvanjem u hladnjaku.
Restorani i višak hrane
Prema podacima, ni restorani ne zaostaju kada je riječ o bacanju hrane. Prodaja viškova iz linije dnevne ponude hrane po pola cijene pred kraj radnog vremena pokazala se kao učinkovita metoda smanjivanja otpada.
Viškovi ispravne hrane ne moraju završiti u otpadu. U protekle dvije godine donirano je gotovo 2 tisuće tona hrane godišnje, što predstavlja porast od 20 posto u odnosu na prethodno razdoblje, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.
“U sklopu nacionalnog plana oporavka i otpornosti, izdvojili smo preko 4 milijuna eura za ovu akciju, odnosno širok spektar aktivnosti koji je usmjeren u sprječavanje nastanka otpada od hrane”, kaže Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Cilj je da se u naredne tri godine količina otpada od hrane u Hrvatskoj smanji za 30 posto.
