Iako ankete pokazuju da bi gotovo polovica Hrvata radije plaćala kunom nego eurom, ekonomisti i analitičari upozoravaju da bi izlazak iz eurozone donio rast cijena, pad kupovne moći i gubitak povjerenja investitora
Još prije ljeta provedena je anketa koja je pokazala da bi se gotovo polovica građana radije vratila na staru valutu – 44 posto ih smatra da bi Hrvatskoj opet trebala kuna, dok 36 posto podržava ostanak eura. Ostatak ispitanih nije imao stav ili nije odgovorio, piše Net.hr.
“Otada nemamo kune, nemam uopće znanja koliko trošim, iskreno. Mislim, to je bolje, ali opet bih kune natrag”, kaže Maja iz Cetingrada. Ivana dodaje: “To je hrvatska valuta i fali nam. Euro treba preračunavati, sve je skuplje i tako.”
I dok mnogi građani žale za kunom, ekonomisti u povratku ne vide nikakvu korist. “Euro je prihvaćen kao svjetska valuta i u tom kontekstu bi povratak natrag za hrvatsku ekonomiju imao snažne negativne posljedice”, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.
Mit o jeftinijim cijenama
Mit o tome da bi povratak kune automatski snizio cijene, stručnjaci brzo razbijaju. “Populistički je govoriti da bi se zamjenom eura u kune cijene vratile na staro. Ni prije nije bilo idealno, a rast cijena posljednjih godina posljedica je više različitih faktora”, smatra prodajni savjetnik Emil Pavić.
Građani se, međutim, sjećaju obećanja iz vremena priprema za ulazak u eurozonu. Premijer Andrej Plenković tada je tvrdio da će cijena kave porasti tek za dvije lipe. U stvarnosti, skočila je najmanje dvostruko.
Novotny upozorava da bi bez uvođenja eura Hrvatska danas bila sličnija Srbiji, BiH ili Mađarskoj, koje se suočavaju s visokom inflacijom i monetarnim špekulacijama. Ulaskom u eurozonu, kaže, zemlja je doživjela nagli rast ekonomske aktivnosti.
Što kaže umjetna inteligencija?
Slično je procijenila i umjetna inteligencija na upit novinara. AI ističe da bi nova kuna bila slabija od eura, uvoz bi poskupio, inflacija ubrzala, a cijene rasle. Kupovna moć građana pala bi, a investitori izgubili povjerenje. Jedini mogući pozitivan učinak bio bi jeftiniji turizam, ali bi ga neutralizirali veći troškovi uvoza.
Uvođenje eura donijelo je i konkretne financijske koristi – pad kamatnih stopa, rast kreditnog rejtinga i smanjenje rizika zaduživanja. “Mi smo država s A kreditnim rejtingom, što se nikada ranije nije dogodilo. To je velika stvar i znači da nam vjeruju kreditori”, ističe Pavić.
Kuna ostaje u rukama kolekcionara
Iako ekonomskih razloga za povratak kune nema, za mnoge ona ostaje simbol i predmet kolekcionarske strasti. “Kuna je bila jedno od najboljih numizmatičkih rješenja u Europi 20. stoljeća – od motiva na kovanicama do samih natpisa”, naglašava numizmatičar Zlatko Viščević.
Unatoč nostalgiji, povratak kune u opticaj gotovo je nemoguć. Kako kažu stručnjaci, šanse za to jednake su onima da Miro Bulj postane gradonačelnik Zagreba.
