U Ministarstvu računaju i na to da bi se projekt mogao financirati sredstvima iz budućeg financijskog razdoblja, dakle novcem Europske unije
Dio subvencija koje su građani i mala i srednja poduzeća dosad primali kao dio mjera za olakšavanje inflatornog pritiska definitivno će od listopada biti ukinut, neslužbeno doznaje Jutarnji list, ali zasad nema konkretnih informacija o kojim je mjerama riječ te koliko bi mogli poskupjeti računi za struju, plin i toplinsku energiju.
Jutarnji također saznaje da ministar gospodarstva Ante Šušnjar i dalje gura ideju da Hrvatska izgradi vlastitu nuklearnu elektranu, što je najavio u prvoj polovini ove godine, vjerujući kako je to najvažniji preduvjet za energetsku neovisnost Hrvatske, a u Ministarstvu računaju i na to da bi se projekt mogao financirati sredstvima iz budućeg financijskog razdoblja, dakle novcem Europske unije.
“Moja je želja da nuklearka nikne na hrvatskom teritoriju. Hoće li to biti mali nuklearni reaktori ili klasična nuklearna centrala odlučit će struka. Gradnjom nuklearne centrale na svojem teritoriju dobiva se geopolitički i sigurnosni kontekst, to je put kojim moramo ići”, rekao je Šušnjar.
Dvije lokacije koje se od ranije spominju za gradnju hrvatske nukelarke su Erdut i Ivanić Grad.
Kad je u pitanju nuklearna elektrana Krško, tamo će nastaviti štititi interese hrvatske strane, imajući na umu da je riječ o specifičnom objektu i načinu upravljanja. Ali ona iz sustava a izlazi 2043. godine, a termoelektrana Plomin 2033., pa se postavlja pitanje sigurnosti i stabilnosti opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj.do 2050. oko 36 teravatsati, ili dvostruko više od današnje potrošnje.
Pitanje sigurnosti
Nuklearne elektrane smatraju se jednim od najsigurnijih izvora proizvodnje električne energije zahvaljujući strogim međunarodnim propisima i višeslojnim sigurnosnim sustavima koji sprječavaju curenje radioaktivnih materijala.
Rizici ipak postoje – od tehničkih kvarova i ljudske pogreške do mogućnosti velikih prirodnih katastrofa poput potresa ili poplava koje bi možda mogle ugroziti sigurnost postrojenja. Najveća zabrinutost odnosi se na potencijalno širenje radioaktivnog materijala u okoliš u slučaju teške nesreće, što bi imalo dugoročne posljedice za zdravlje ljudi i ekosustave.
Ipak, statistike pokazuju da su ozbiljni incidenti iznimno rijetki, a stalna ulaganja u nove tehnologije i sigurnosne protokole dodatno smanjuju rizike.
