Odvajanje otpada očito nije dalmatinski prioritet. No, zato gradovi poput Preloga i Osijeka postižu rezultate usporedive s europskim liderima poput Ljubljane ili Kopenhagena
U emisiji RTL Direkt iznenadila je informacija da u Imotskom nitko ne odvaja otpad. No, ispostavilo se da razlog nije u nebrizi građana, već u činjenici da grad uopće ne nudi takvu uslugu. Slična je situacija i na Korčuli te na Visu, dok je Split sa 27% među velikim gradovima najslabiji po pitanju recikliranja, piše Net.hr. Sa 45% nije piuno bolji ni Zagreb.
Odvajanje otpada očito nije dalmatinski prioritet. No, zato gradovi poput Preloga i Osijeka postižu rezultate usporedive s europskim liderima poput Ljubljane ili Kopenhagena. U Sloveniji se čak 60 posto otpada odvaja, dok je Ljubljana na impresivnih 70 posto.
Hrvatski rekorderi su:
- Prelog: 68%
- Mursko Središće: 65%
- Buzet: 60%
- Osijek: 58%
- Slavonski Brod: 57%
Na suprotnom kraju ljestvice s 0% ili 0,5% nalaze se:
- Imotski
- Korčula
- Obrovac
- Vrgorac
- Čabar
Sustav ne funkcionira
Zabrinjavajući rezultati u pojedinim sredinama ukazuju na dublji problem u sustavu gospodarenja otpadom.
„To pokazuje da sustav ne funkcionira. Ako želimo doći do europskih ciljeva i prestati biti smetlište Europe, ministarstvo treba prestati okretati glavu i koristiti instrumente koje ima“, poručuje Mihael Zmajlović, bivši ministar zaštite okoliša.
Napredak postoji, ali razvoj usporava
Kao država, Hrvatska danas odvaja znatno više otpada nego prije deset godina. Postoje i novi, moderni centri za gospodarenje otpadom – ne u broju koji je najavljivan, ali pomak je vidljiv. No, u posljednje dvije godine stopa rasta recikliranja počela je usporavati.
Problem nije samo u nedostatku infrastrukture, već i u ponašanju građana. U Zagrebu se u žute spremnike za plastiku nerijetko odlažu i pelene, pokvarena hrana, kutije metaka pa čak i stari televizori.
Više u video prilogu RTL televizije:
