Koliko je hrvatskih građana religiozno i koliko često odlaze na vjerske obrede? Što mislite o ženama svećenicama i seksu prije braka - ovo je samo dio pitanja na koje odgovore donosi veliko istraživanje o stanju društvene svijesti Promocije plus za RTL Danas
Koliko su Hrvati religiozni, koliko ih pripada nekoj vjerskoj zajednici i koliko često sudjeluju u vjerskim obredima? Postoje li razlike u vjerovanju ovisno o dobi, spolu, obrazovanju, regiji ili konfesiji?
Odgovore na ta pitanja donosi opsežno istraživanje o društvenoj svijesti hrvatskih građana – poznato i kao “slika nacije” – koje je tijekom lipnja ove godine za RTL Hrvatska provela agencija Promocija plus.
Prema službenim podacima iz posljednjeg popisa stanovništva, velik udio građana deklarira pripadnost nekoj vjerskoj zajednici. No, taj popis ne otkriva koliko je građana doista religiozno, odnosno koliko ih vjeruje u Boga.
Istraživanje također donosi uvid u to koliko građana u svakodnevnom životu koristi različita vjerska i duhovna pomagala i predmete – i kakvu ulogu vjera ima u suvremenoj hrvatskoj svakodnevici.
Vjerovanje u Boga
Većina hrvatskih građana i dalje se izjašnjava kao religiozna – više od 60 posto kaže da vjeruje u Boga. Ipak, u odnosu na istraživanje iz 2022., bilježi se blagi pad – oko 3 postotna boda. Religioznost je češća među ženama, starijim osobama te stanovnicima manjih sredina. Najmanje vjernika je među visokoobrazovanima i stanovnicima sjevernog Jadrana.
Zanimljivo, gotovo trećina ispitanika kaže da vjeruje u Boga, ali ne i u religijska pravila, dok se četvrtina izjašnjava jednostavno kao religiozna. Tek 14 posto smatra se uvjerenim vjernicima. Ateista je oko 10 posto, a agnostika dvostruko manje. Neki su ravnodušni prema vjeri, a dio ih nije siguran u svoja uvjerenja.
Praksa pohađanja vjerskih obreda pokazuje širok raspon navika: petina građana odlazi u crkvu samo na blagdane, isto toliko ih uopće ne ide. “Gotovo nikad” je treći najčešći odgovor. Manji broj ljudi odlazi na misu nekoliko puta mjesečno, mjesečno ili tjedno. Svaki dan to čini tek 1 posto ispitanika, što je gotovo jednako kao i prije tri godine.
Utjecaj Katoličke crkve
Stav prema utjecaju Katoličke crkve u društvu ostaje podijeljen. Gotovo 40 posto smatra da taj utjecaj nije dobar, dok se manje od trećine s time slaže. Ostali su uglavnom neutralni. No, u odnosu na 2022., lagano raste broj onih koji podržavaju pozitivan utjecaj Crkve.
Kad je riječ o političkom utjecaju Crkve, stavovi su jasni – gotovo dvije trećine građana ne želi da Crkva ima utjecaj na političke odluke. Za veći utjecaj zalaže se tek 16 posto, a u odnosu na ranije istraživanje, raste broj onih koji su protiv.
Velika većina, preko 93 posto, vjeruje da je važnije kakav je netko čovjek nego kojoj vjeri pripada, što je stav koji se nije značajno promijenio u posljednje tri godine.
Seks prije braka
Pitanje žena u svećeničkoj službi podijelilo je javnost: više od polovice građana podržava mogućnost da žene postanu svećenice, dok se petina tome protivi. Ostatku je to pitanje nevažno.
Stavovi o seksu prije braka također su se značajno promijenili u odnosu na tradicionalna vjerovanja. Više od dvije trećine ispitanika ne smatra ga grijehom, dok samo 13 posto misli suprotno. I u prijašnjim istraživanjima rezultati su bili slični.
Kontracepcija više nije tabu tema – čak 75 posto građana smatra da njezino korištenje nije nemoralno. Ispitanici također u velikoj mjeri odbacuju ideju da je samozadovoljavanje znak slabosti – s tom se tvrdnjom ne slaže više od 61 posto. No, ima i onih koji to još uvijek smatraju negativnim – njih je oko 12 posto, što je više nego prije tri godine, kada ih je bilo nešto više od 7 posto.
Vjerska uvjerenja
Na kraju, vjerska uvjerenja i duhovnost najčešće dolaze do izražaja u obiteljskom životu – posebno u odgoju djece. Više od polovice građana priznaje da u određenim životnim situacijama traže pomoć kroz duhovne prakse ili tradicionalna vjerovanja. Najčešće koriste predmete poput krunice ili križa, što čini gotovo 50 posto ispitanika.
Istraživanje je provedeno od 5. do 21. lipnja na uzorku od 1075 građana, uz standardnu pogrešku od plus/minus 3 posto i razinu pouzdanosti od 95 posto.
Opširnije u prilogu RTL televizije: