Mraz, tuča pa i obilne kiše desetkovale su nasade trešanja. Berbe uroda koji je preživio surove vremenske uvjete traju, ali eto i novog problema. Nema berača ni za trešnje ni za jagode.
Nakon mraza, tuče i obilnih kiša, mnogi nasadi trešanja pretrpjeli su velike gubitke. Preživjeli plodovi upravo dozrijevaju, no proizvođače sada muči novi izazov – kroničan nedostatak berača. Iako su voćnjaci puni, nedostatak radne snage prijeti da i preostali urod propadne, piše Net.hr.
“Berba počinje sutra, a koliko će trajati, ovisi o beračima. Doći će dvoje iz Otočca – ako dođu. A ako ne dođu, nećemo napraviti ono što smo trebali, puno toga propadne jer se ne stigne obrati”, izjavio je za RTL Zlatan Kljaković Gašpić, predsjednik Udruge ZG trešnja.
Slična je situacija i u okolici Bjelovara. Kod Željka Ledinskog berba je već u tijeku, ali uz minimalan broj radnika. “Olakšavajuća okolnost je što je taj urod smanjen. Znači, mi smo na nekih 30–40 posto normalne proizvodnje”, kaže Ledinski.
Unatoč tome, zainteresiranih za rad gotovo i nema. Iako je dogovorio satnicu od osam eura, radnici se jednostavno nisu pojavili.
Strani radnici među rijetkima na poljima
Uzrok smanjenog uroda leži u kasnim proljetnim mrazevima, no problem radne snage ostaje i dalje otvoren. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da bi potencijalnih radnika trebalo biti – u travnju je bilo oglašeno 277 slobodnih mjesta u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Među njima, za posao berača samo dva.
Istodobno, nezaposlenih s odgovarajućim kvalifikacijama bilo je znatno više: 167 berača, 66 ratarskih i 787 poljoprivrednih radnika.
U sektoru je u travnju bilo zaposleno 3796 stranih državljana, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Dvojica radnika iz Indije već nekoliko godina pomažu Ledinskom i ne žale se. “Ma, nije teško”, kratko kaže jedan od njih.
Ipak, proces dovođenja stranih radnika u Hrvatsku je dugotrajan i skup. “Nažalost, za samu dozvolu vam treba između pet i šest mjeseci da biste doveli radnika iz Indije. A i da budem iskren, treba proći pet tisuća kilometara da bi došao raditi na tri mjeseca. Jednostavno, moramo se prilagoditi tržištima rada kakva jesu”, zaključuje Ledinski.
Samoberba kao alternativa
Iz Ministarstva poljoprivrede također potvrđuju potrebu za prilagodbom. “Predlaže se mogućnost zapošljavanja sezonskih radnika – državljana trećih zemalja na razdoblje do 90 dana godišnje, bez obveze provođenja testa tržišta rada i pribavljanja mišljenja HZZ-a, sukladno Zakonu o strancima”, navode iz Ministarstva.
Dok jedni traže rješenja u zakonodavnim izmjenama, neki su se već snašli. “Mi smo počeli raditi samobranje jagoda prije 15 godina. Nema radne snage. Ljudi vole doći sami u prirodu, ubrati sebi jagode. Tako da je ljepše ovako da sami sebi uberu”, ispričala je Zora Kovačević, uzgajivačica iz Soblinca.
Zahvaljujući blizini Zagreba, ovaj model kod njih dobro funkcionira, no to nije primjenjivo za sve proizvođače. U zemlji koja ni sama ne može proizvesti dovoljno hrane za vlastite potrebe, propadanje uroda je luksuz koji si ne možemo priuštiti.
Više pogledajte u video prilogu RTLa-:
