Unatoč ovim pozitivnim pokazateljima, valja podsjetiti da su paralelno rasli i iznosi dugovanja, prije svega zbog porasta kreditnih zaduženja, što donekle umanjuje stvarni osjećaj financijske sigurnosti građana
Ukupna financijska imovina hrvatskih kućanstava – koja uključuje sredstva na računima, ulaganja u dionice, obveznice i druge financijske instrumente – porasla je za 10 posto u odnosu na prošlu godinu, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). No, istodobno su rasle i financijske obveze građana, poput različitih vrsta kredita i zaduženja, piše Net.hr.
Prema dostupnim podacima, prosječna financijska imovina po stanovniku Hrvatske sada iznosi oko 28 tisuća eura. Najveći udio u ukupnoj imovini i dalje čine gotovina i štednja, dok ostatak otpada na police životnih osiguranja, mirovinske fondove, kao i ulaganja u dionice i investicijske fondove. No više od polovine građana na računima ima manje od tisuću eura.
Posebno je zanimljivo da Hrvatska nikada u svojoj povijesti nije raspolagala većom količinom novca. Naime, u posljednjem tromjesečju prošle godine ukupna financijska imovina kućanstava prešla je iznos od 106 milijardi eura. To predstavlja povećanje od gotovo 10 milijardi eura u odnosu na kraj 2023. godine, odnosno rast od približno 10 posto.
Unatoč ovim pozitivnim pokazateljima, valja podsjetiti da su paralelno rasli i iznosi dugovanja, prije svega zbog porasta kreditnih zaduženja, što donekle umanjuje stvarni osjećaj financijske sigurnosti građana.
Što sve stoji iza ovih brojki i kakve su stvarne posljedice na standard građana, pogledajte u video prilogu RTL-a:
