Procurio plan EU za slučaj vojnih agresija i prirodnih katastrofa. "Napravite zalihe za najmanje 72 sata"
Europska komisija namjerava preporučiti građanima da budu spremni osigurati zalihe hrane i osnovnih potrepština za najmanje 72 sata u slučaju kriznih situacija, prema nacrtu Strategije pripravnosti Unije.
U dokumentu se razmatraju različiti krizni scenariji, uključujući rat, kibernetičke napade, zarazne bolesti i klimatske katastrofe, naglašavajući da je početna faza krize najkritičnija.
Ova inicijativa dolazi u trenutku kada se Europa suočava s nizom nepredvidivih izazova – od pandemije i sada rata u Ukrajini do gospodarskih i ekoloških prijetnji. Preporuke Komisije uključuju planiranje kriznih situacija, skladištenje osnovnih zaliha, osiguravanje skloništa i zaštitu ključne infrastrukture, donosi index.hr
Što ovo znači za Hrvatsku i Međimurje? U slučaju vojne agresije ili druge krizne situacije, svaka obitelj trebala bi imati spreman plan preživljavanja. Pravilna priprema može značiti razliku između panike i sigurnosti.
Evo što je potrebno poduzeti kako biste bili spremni na najgori scenarij.
Što u slučaju agresije i na Hrvatsku?
U slučaju vojne prijetnje i moguće agresije na Hrvatsku, svaka obitelj u Slavoniji i Baranji trebala bi biti spremna na hitnu evakuaciju ili boravak u skloništu. Pravilna priprema može značiti razliku između panike i sigurnosti kako u slučaju rata, tako i u slučaju elementarnih nepogoda.
Ovo su ključni koraci koje svaka obitelj treba znati i poduzeti:
1. Pripremite nužne potrepštine (krizni ruksak)
Svaka obitelj trebala bi imati unaprijed pripremljen krizni ruksak ili kutiju s osnovnim potrepštinama u slučaju nagle evakuacije ili boravka u skloništu za najmanje 72 sata. Evo što bi ruksak trebao sadržavati:
- Dokumenti i novac – Osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole, kartice zdravstvenog osiguranja, vlasnički papiri, nešto gotovine u eurima.
- Hrana i voda – Zaliha nekvarljive hrane za barem 3 dana (konzerve, suho voće, energetske pločice) i najmanje 3 litre vode po osobi.
- Lijekovi i higijenske potrepštine – Osnovni lijekovi (protiv bolova, temperature, alergija), medicinski pribor (zavoji, antiseptik), maramice, sapun, toaletni papir, vlažne maramice.
- Odjeća i pokrivači – Topla odjeća, kabanice, čarape, termo deke.
- Baterijska svjetiljka i baterije – U slučaju nestanka struje.
- Radio na baterije – Za praćenje vijesti ako mobilna mreža prestane raditi.
- Punjači i power bank – Za održavanje baterije na mobitelima.
2. Odredite sigurno mjesto
Provjerite postoji li u vašem mjestu službeno sklonište ili podrum koji može poslužiti kao zaklon. Ako takvih objekata nema:
- U kući se sklonite u podrum ili u prostoriju bez prozora (kupaonica, hodnik).
- Ako ste vani, potražite betonske građevine, podvožnjake ili podzemne prostore.
- Izbjegavajte otvorene prostore, mostove i visoke zgrade.
3. Napravite obiteljski plan
U slučaju da se obitelj razdvoji, važno je imati plan:
- Dogovorite mjesto sastanka ako komunikacija ne bude moguća.
- Zapišite važne brojeve na papir (članovi obitelji, hitne službe, prijatelji izvan regije).
- Koristite SMS poruke umjesto poziva, jer mobilne mreže mogu biti preopterećene.
4. Pratite službene informacije
- Pratite savjete i obavijesti Ravnateljstva civilne zaštite i lokalnih vlasti.
- Nemojte nasjedati na dezinformacije – provjeravajte izvore vijesti.
5. Budite psihološki spremni na moguće agresije
Ratne situacije su stresne, ali panika samo pogoršava situaciju. Obitelj bi trebala razgovarati o mogućim scenarijima i uvježbati reakcije.
Posebnu pažnju treba posvetiti djeci – objasniti im što se događa smirenim tonom i uvjeriti ih da su na sigurnom.
“Pripremljenost i sigurnost bit će “ukomponirani i uključeni” u europsko zakonodavstvo, politike i programe. Strategija navodi 30 ključnih mjera u okviru sedam tematskih područja – uključujući civilno-vojnu suradnju, javno-privatna partnerstva i edukaciju građana. U dodatku dokumenta nalazi se oko 60 konkretnih aktivnosti koje bi se trebale provesti u sljedeće dvije godine – od pojačanog praćenja lažnih vijesti, procjene spremnosti financijskog sektora do uključivanja sadržaja o pripravnosti u školske kurikulume – sve već tijekom ove godine”, donosi index.hr.