doktori nezadovoljni

Za lažna bolovanja liječnici će ići na sud, a pacijenti plaćati visoke kazne

Pixabay

Kazne idu od 660 do 2.650 eura za liječnika koji neosnovano drži pacijenta na bolovanju, od 1.060 do 1.990 eura za pacijente koji simuliraju, za vrijeme bolovanja rade ili odu na putovanje

Obiteljski liječnici izražavaju nezadovoljstvo zbog naputka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), prema kojem bi njihove ispostave trebale prijavljivati liječnike prekršajnom sudu u slučaju utvrđenih nepravilnosti u provedbi ugovorenih obveza, sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Predviđene sankcije odnose se na bolničke liječnike koji propisuju lijekove izvan službene liste, obiteljske liječnike zbog duljine bolovanja pacijenata, ali i same pacijente, koji prema zakonu mogu biti prekršajno gonjeni ako se utvrdi da simuliraju bolest.

Novčanom kaznom se može kazniti i svaki osiguranik koji svjesno prouzroči bolovanje, namjerno sprječava ozdravljenje, za vrijeme bolovanja radi poljoprivredne ili druge poslove ili bez odobrenja liječnika otputuje iz mjesta prebivališta, prenosi Novi list.

S ovim napucima HZZO-a nastoje se smanjiti stope bolovanja koja se u Hrvatskoj kreće oko devet posto.

Kazne do 2.650 eura

Kazne idu od 660 do 2.650 eura za liječnika koji neosnovano drži pacijenta na bolovanju, od 1.060 do 1.990 eura za pacijente koji simuliraju, za vrijeme bolovanja rade ili odu na putovanje. One bi, vjeruju u HZZO-u, trebale građane odvratiti od neopravdanog traženja bolovanja, a liječnike motivirati da pacijente što prije vrate na posao.

Međutim, koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) zabrinuta je zbog toga, navodeći da naputke HZZO-a vide kao oblik pritiska i zastrašivanja.

“Zakon je takav, nije to nešto novo, ali to je dodatni pritisak na nas. Doživjeli smo to kao šamar i pokušaj zastrašivanja. Liječnici su revoltirati jer mi nikako nismo odgovorni za duljinu bolovanja naših pacijenata”, ističe predsjednika KoHOM-a Zrinka Huđek Leskovar.

Kao krivca ističe duge liste čekanja na preglede i sporost vještačenja radne sposobnosti.

Ona pak vjeruje da je potez HZZO-a zapravo odmazda jer su u prosincu pozvali svoje članove da ne potpisuju aneks ugovora s HZZO-om.

“Ne možemo mi biti krivci za bolovanja, jer to je odnos liječnika i osiguranika. U razvijenim zemljama doktor otvori bolovanje na temelju medicinske indikacije, a dalje se to rješava između osiguranika i zdravstvenog osiguranja. Mi nismo tu da budemo kontrolori, nego da liječimo ljude”, zaključuje predstavnica obiteljskih liječnika.

Iz naše mreže
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest