Kako bi spriječio pretjerano zaduživanje građana, HNB uvodi nova pravila: mjesečna rata gotovinskog kredita neće smjeti prelaziti 40 posto primanja
Posljednjih godina bilježi se nagli rast gotovinskih kredita u Hrvatskoj – s 3,6 na čak 15,9 posto u razdoblju od 2021. do 2024. godine. Ovi krediti često služe za rješavanje problema s nelikvidnošću, pokrivanje minusa ili podmirivanje neplaćenih računa. No, mnogi ih koriste i za financiranje većih kupnji kako bi ih lakše otplatili, piše net.hr.
Međutim, u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) ovakav skok nije prošao nezapaženo. Guverner Boris Vujčić nedavno je otkrio da se mjesečno odobrava između 300 i 350 milijuna eura gotovinskih kredita, što je alarmantna brojka.
Prema statistici, ukupni iznos kredita kućanstava u 2023. dosegnuo je 24,3 milijarde eura, što je 11 posto više nego godinu ranije.
Nova pravila: Kreditna rata ne smije biti veća od 40% dohotka
Kako bi spriječio pretjerano zaduživanje građana, HNB uvodi nova pravila: mjesečna rata gotovinskog kredita neće smjeti prelaziti 40 posto primanja. Primjerice, osoba s dohotkom od 1800 eura moći će imati maksimalnu ratu od 720 eura. Kod stambenih kredita, gornja granica bit će 45 posto dohotka.
Iz HNB-a poručuju da će se nova pravila primjenjivati nakon donošenja Odluke o kriterijima kreditiranja, čime se želi ograničiti prekomjerno zaduživanje građana i smanjiti rizik neuredne otplate.
Sve više građana kasni s otplatom kredita
Podaci pokazuju da su između 2021. i 2023. gotovo 4 posto kredita bila neuredna, odnosno korisnici su kasnili s otplatom glavnice.
“Udio kredita u neurednoj otplati, odnosno s kašnjenjem od 90 dana ili više, porastao je s 0,6 posto na kraju 2021. na 2,3 posto u 2022., te na 3,8 posto do kraja 2023.”, navodi HNB.
Brzi rast gotovinskih kredita u posljednje dvije godine mogao bi dodatno pogoršati taj trend, pogotovo ako dođe do usporavanja rasta dohotka. Povijest pokazuje da se u kriznim razdobljima, kada dođe do smanjenja prihoda ili rasta nezaposlenosti, povećava broj građana koji teško podmiruju svoje kreditne obveze.
Rizik raste: HNB upozorava na mogući val problema
Analiza HNB-a otkriva da trenutno postoji oko 4300 kreditnih partija koje su u statusu neuredne otplate, a ukupna vrijednost takvih nenamjenskih kredita iznosi 42,4 milijuna eura.
Udio nestambenih kredita s kašnjenjem od 90 dana ili dulje do kraja 2024. popeo se na 5,8 posto.
“Iz povijesnog iskustva znamo da u periodima ekonomske neizvjesnosti, kada dolazi do rasta nezaposlenosti ili smanjenja prihoda, dolazi i do povećanja broja neurednih otplata”, ističu iz HNB-a.
Stroža pravila za banke: Gotovinski krediti pod većom kontrolom
Zbog sve većih problema s otplatom, HNB je još 2019. preporučio bankama da se za gotovinske kredite s rokom otplate od pet i više godina primjenjuju isti, stroži kriteriji kao kod stambenih kredita. To znači da bi iznos anuiteta trebao biti ograničen na 25 posto primanja za one s ispodprosječnim dohotkom, dok bi se za ostale prag određivao ovisno o visini dohotka.
No, sada idu korak dalje – od 1. travnja 2025. najveće dopušteno ograničenje omjera otplate duga i dohotka kod nestambenih kredita bit će 40 posto. Primjerice, osoba s dohotkom od 2800 eura moći će izdvojiti maksimalno 1120 eura za otplatu kredita.
Dosad su neke banke same određivale strože kriterije, no novi propisi HNB-a donose jedinstvena pravila za sve.
Stambeni krediti sve rizičniji
Osim gotovinskih, i stambeni krediti postaju sve rizičniji. Unatoč rastu dohotka i produljenju rokova otplate, prosječno opterećenje dohotka otplatama duga poraslo je s 38 na 41 posto.
Rast cijena nekretnina i povećanje kamatnih stopa doveli su do toga da građani uzimaju sve veće kredite, što znači da im je opterećenje na primanja veće, a rokovi otplate dulji.
“Veće opterećenje dohotka otplatama duga čini kućanstva osjetljivijima na promjene u prihodima ili povećanje troškova života. U razdoblju nepovoljnih ekonomskih kretanja, to može rezultirati rastom neurednih otplata”, upozoravaju iz HNB-a.
Na kraju 2024., udio stambenih kredita koji kasne s otplatama 90 dana ili dulje iznosio je 1,6 posto net.hr.