Od prvog travnja neće se više biti tako lako zadužiti u bankama. HNB postrožava uvjete zaduživanja, jer krediti, posebno oni gotovinski rastu nekontrolirano
Ukupni iznos kredita koje su kućanstva podigla prošle godine dosegnuo je 24,3 milijarde eura, što je rast od 11 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić otkrio je značajan rast gotovinskih kredita u proteklim godinama, piše net.hr.
“Stopa rasta gotovinskih kredita od 2021. do 2024. se povećala s 3,6 posto na 15,9 posto, što je snažno ubrzanje. Mjesečno se odobravalo između 300 milijuna i 350 milijuna eura kredita,” rekao je Vujčić.
Za razliku od gotovinskih kredita, stope rasta stambenih kredita bile su stabilnije, no zbog visokih troškova rizik od dugovanja raste. U HNB-u stoga planiraju uvođenje strožih uvjeta kreditiranja.
Kod gotovinskih kredita, nova pravila ograničavaju mjesečnu ratu na najviše 40 posto dohotka. Primjerice, s primanjima od 1800 eura, maksimalna rata iznosila bi 720 eura. Kod stambenih kredita taj omjer je nešto viši – 45 posto dohotka. Osoba s mjesečnim prihodima od 2500 eura mogla bi, prema novim pravilima, izdvajati najviše 1125 eura za ratu stambenog kredita.
Dodatno, maksimalni iznos stambenog kredita neće moći prijeći 90 posto cijene nekretnine. Primjerice, za nekretninu od 240.000 eura, najveći iznos kredita bio bi 216.000 eura.
Izuzeci će se primjenjivati za građane koji zaduživanjem rješavaju stambeno pitanje. Rokovi otplate također će biti ograničeni – stambeni krediti na maksimalno 30 godina, dok će nenamjenski krediti imati rok otplate od najviše 10 godina.
“To nije samo dug iz stambenog kredita nego je to isto i minus na kartici, to je isto tako mogući neki drugi gotovinski kredit – oni se svi zbrajaju u mogući dug u odnosu na dohodak,” pojasnio je guverner Vujčić.
Ovo je prvi put da se ovakva mjera uvodi, a iz HNB-a poručuju kako će smanjena potražnja za kreditima pridonijeti smanjenju inflacije te u slučaju krize zaštititi najslabije.
Ekonomski analitičar Mladen Vedriš smatra da je mjera opravdana.
“S pretjeranim zaduženjem u Hrvatskoj, oko 300 tisuća ljudi su u većoj ili manjoj mjeri financijski blokirani. Kamo sreće da taj broj krene padati,” izjavio je Vedriš.
Nova pravila trebala bi stupiti na snagu početkom travnja.