Svjetske zalihe kave lagano se tope, pa uživajte u svojoj šalici dok još možete, a uživajte i u kavi za 2 eura jer uskoro će nam se to činiti kao prava sitnica
Rim, grad od 2,5 milijuna ljudi, u kojem je dan nezamisliv bez nekoliko šalica espressa.
A cappuccino? Piju ga samo do podne, a za njega iskeširaju euro i pol ili 50 centi manje nego Zagrepčani, tri puta manje nego Finci u Helsinkiju. Od tamo se za RTL javila Sofia Mihaljević, koja otkriva da tamo kava košta otprilike pet eura. “Ali to je obična, klasična kava iz lončića, ništa posebno. Čak nije ni dobra kava. Ako želite dobru kavu, s dobrim aromama, cijena ide i do osam eura”, govori nam Sofia.
Sad zamislite da u Finskoj idete s prijateljima na brzinsku kavu. Jedan izlazak za četvero koštao bi vas 32 eura. I nisu oni najgori. Prema stranici Numbeo, koja mjeri troškove života u Europi, ispada da u Zurichu piju cappuccino za skoro šest eura, u Copenhagenu za 10 centi manje, u Londonu za 4,5 eura, u Parizu za 4 eura, u Ateni za 3,70 eura, a u Barceloni za samo 2,30 eura. U Zagrebu na cappuccino idemo za 2 eura.
U Irskoj od 2,3 do 4 eura
A sad još malo o skupoj kavi. Idemo u Dublin, gdje je Ana-Marija Hota. Ona nam je pokazala kafić u kojem macchiato espresso košta 2,60 eura, što je poprilično jeftino za Irsku. “Cijena kave u Irskoj kreće se od 2,3 eura pa sve do 4 eura i više. Ovdje je minimalna satnica 13 eura po satu, pa to nije veliki udarac na džep”, rekla nam je.
Jeftiniju kavu od nas piju u Sevilli, Napulju, Sarajevu, Rimu, a uvjerljivo najjeftinija pije se u Prištini, za nešto više od jednog eura. Jeftiniju kavu od nas piju i u Malagi. Tamo je Zita Tuđan, koja je u Malagu otišla kao studentica na razmjenu, te potvrđuje da i tamo postoji kultura ispijanja kave.
“I najčešće ćete za kavu s mlijekom platiti između 1 i 2 eura. Ali dosta je popularno u kafićima uzeti kavu, cijeđeni sok i nešto za prigristi za 2,50 eura”, kaže Zita.
Razlozi poskupljenja
Pravo pitanje je – zašto nam iz dana u dan svima ovaj zvuk postaje sve skuplje zadovoljstvo? I zašto je cijena kave na burzama nikad veća?
Robert Pudić, ugostitelj i vlasnik pržionice kave, otkriva: “Najveća klimatska promjena koja je direktno utjecala dogodila se u Brazilu 2021. godine. Bila je velika suša. Iste te godine bio je veliki mraz. Nestalo je 10 do 15 posto nasada, a Brazil proizvodi preko 30% kave za cijeli svijet. Ta stabla su se morala posjeći i posaditi nova, a sljedeće rađanje bit će tek za četiri do šest godina.”
Velike probleme, kaže nam stručnjak za kavu, stvara prijevoz na Bliskom istoku, ali i to što su ova zrnca nikad traženija na azijskom tržištu.
Pit ćemo zato manje, kvalitetnije i skuplje
Kava se u Zagrebu pije za oko 2 eura. Ali stižu nam loše vijesti. Ne samo da ćemo je plaćati kao da smo na Champs-Élyséesu, već je uskoro neće biti dovoljno za cijeli svijet. Pa više nećete moći računati na one dvije, tri šalice kave dnevno.
Pudić nastavlja: “Procjene su, ako ovako bude, a bit će jer ljudi će i dalje piti kavu, da 30% do 40% ljudi neće moći piti kavu.” Na pitanje hoće li kava s mlijekom u veljači ili ožujku iduće godine biti 4 eura, odgovara: “Da, 4 eura definitivno, nažalost, a tendencija može biti samo prema 5 ili 6 eura.”
Budućnost bi, dakle, mogla biti pospana. Svjetske zalihe kave lagano se tope, pa uživajte u svojoj šalici dok još možete, a uživajte i u kavi za 2 eura jer uskoro će nam se to činiti kao prava sitnica.
