Što Hrvati stvarno misle o stranim radnicima? Samo 2 % prihvatilo bi Indijca ili Nepalca kao člana obitelji, a 93 % ga ne bi ni za susjeda
Zamislite da vam se kćer uda za Indijca ili da se recimo zaljubite u Filipinku. Znate li koliki broj Hrvata bi ih prihvatilo kao člana obitelji? Dva posto. Više od 90 posto ne bi ih htjelo ni za susjeda u ulici. A 12 posto bi Nepalce izbacilo iz države, piše Danas.hr.
Zanimljivo: strani radnici najviše smetaju mladima, učenicima i studentima. Zahvaljujući velikom istraživanju Nulti kvadrant prvi put detaljno znamo kakve stavove imaju Hrvati o strancima. I da su im recimo Filipinci draži od Indijaca. Doznali smo i da rusku agresiju na Ukrajinu podržava 5 posto Hrvata, ali i zanimljivo, da više ljudi podržava Palestinu nego Izrael.
Hrvatska je njihova zemlja već nekoliko godina. Mnogima od vas idu na živce, a ovako strani radnici govore o vama. Dipendra iz Nepala kaže kako se u Hrvatskoj osjeća dobrodošlo, a za Hrvate kaže – dobri ljudi. “Fantastični su. Gdje god da idem osjećam se ugodno, osjećam se dobro ovdje”, kaže Shafin iz Bangladeša.
A ovako Hrvati doživljavaju njih. Upitali smo Hrvate jesu li za njih strani radnici dobrodošli. “Ne! Zato što nisu jednostavno”, rekla je Desanka. “Ako nameću svoju kulturu, onda ne!”, rekao je Antonio.
Dobrodošlicu stranim radnicima želi tek četvrtina građana. Da su nužno zlo, ali ne možemo bez njih, smatra gotovo 55 posto ispitanika, a u potpunosti protiv stranih radnika je nešto više od 20 posto građana. Zanimljivo, najviše im se protive mladi – čak 37,5 posto.
“Ljudi ih zamjetno uočavaju i vide, mislim da se situacija malo i relaksirala, s obzirom da nismo imali većih ekscesa u zadnjih godinu dana. Meni se čini da je to sve najviše pozicija nepoznatoga. Mi nikad prije nismo imali imigrante, niti iz Indije, niti iz Bangladeša, niti iz Nepala”, objašnjava Mario Aunedi Medek, direktor Val grupe.
Ni Indijce ni Filipince ni Nepalce Hrvati ne žele za članove obitelji. Prihvatilo bi ih svega 2 posto. Zanimljivo: ali puno više u obitelji ne bi željelo ni Srbina. Od stranaca, najviše bi ih prihvatilo ljude iz BiH: 11 posto.
Zanimljivo: 15 posto Srbina bi zato imalo za prijatelja. 21 posto Bosanca. Ali najmanje bi voljeli prijatelja iz Bangladeša, samo 5,5 posto.
“Svugdje imate i dobre i loše ljude. Kad upoznate loše ljude, imat ćete i loše iskustvo. A kad upoznate dobre, bit će vam dobro”, smatra Shafin.
“Bosanci su vrlo topli ljudi. Prije svega. Imaju nekakav dobar smisao za humor, znaju primit šalu na svoj račun, znaju i uputit šalu”, rekla je Danijela iz Siska.
Na pitanje koga biste izbacili iz Hrvatske. 12,5 posto odgovara: Indijce. 10.3 posto Nepalce. Zanimljivo: najradije bi ih izbacili mladi: njih 22 posto. 7,3 posto iz Hrvatske bi izbacilo Srbe. U najvećem postotku smetaju umirovljenicima: njih 13 posto. I tako bi Hrvati i za susjeda i za prijatelja radije Šveđanina i Nijemca, nego Srbina.
Prije Šveđanin nego Srbin? “Pa da, radije Šveđanin. Loše iskustvo smo imali sa Srbima”, kaže Željko iz Zagreba.
“Ni jednoga. Ni jednog ni drugog. Hoću samo Hrvata”, kaže Desanka. “Pa Nepalca! Srbina brate nikako”, kaže Milan.
Ni Ukrajinca Hrvati ne bi za prijatelja ili člana obitelji, ali u ratu smo ipak više na njihovoj strani – 61,6 posto. Za Ruse svega 5 posto. Kada pogledamo sukob u Gazi, više nas je ipak za Palestinu, čak 33,7 posto, dok Izraelce podržava nešto manje od 15 posto Hrvata. A zanimljivo, i za Rusiju, i za Izrael su oni s većim plaćama.
Obavezni vojni rok u Hrvatskoj, što na tri mjeseca, što na godinu dana, podržalo bi gotovo 60 posto građana. Više žena, nego muškaraca.
“Ako je potrebno, podržat ćemo ga naravno”. rekla je Vera.
“Ja bih rekao da je to zbog neposredne ratne ugroze. Mi gledamo i slušamo u medijima rat u Ukrajini, već gotovo tri godine. On nam je relativno blizu, u međuvremenu je došlo do druge eskalacije u Izraelu, i očito ljudi osjećaju da ne mogu uzimati nacionalnu sigurnost zdravo za gotovo”, rekao je Aunedi Medek.
Istraživanjem se potvrdio i stari hrvatski pesimizam.
“Ima nečega u tome da smo skloni – kukati. Jako smo skloni kukati, i ajme jadni mi. Ali nije nama tako loše kao što mislimo da jest” smatra Aunedi Medek.
Ali ionako onome što ste čuli mnogi neće vjerovati – medijima naime u potpunosti vjeruje niti 2 posto ljudi.