Glavni razlog tome je geopolitička nestabilnost, odnosno ratovi koji bijesne u Ukrajini i na Bliskom istoku, jer u vrijeme velikih sukoba cijena zlata u pravilu uvijek osjetno raste
Sigurno se sjećate ne tako davnih vremena kada su vaši djedovi, bake, majke i očevi prodavali svoj nakit u zalagaonicama, zlatarnicama ili gdje već, po bog te pitaj kakvim cijenama. Danas su se stvari dosta promijenile, malo tko više i kupuje i prodaje nakit, puno se više ulaže u poluge, piše Danas.hr.
I to se itekako isplati – cijena zlata u posljednjih 20 godina raste preko devet posto godišnje, kažu nam u tvrtki koja se bavi prodajom i kupnjom investicijskog zlata. A u posljednjih 12 mjeseci rast je još izraženiji. “Poluga od kilograma je prije godinu dana koštala 60 tisuća eura, mnogi su tada mislili da je cijena previsoka, ali ona sada košta 80 tisuća eura. Dakle, 35 posto više”, kaže nam Petar Uremović, direktor prodaje u spomenutoj tvrtki.
Glavni razlog tome je geopolitička nestabilnost, odnosno ratovi koji bijesne u Ukrajini i na Bliskom istoku, jer u vrijeme velikih sukoba cijena zlata u pravilu uvijek osjetno raste. A plemeniti metali, među njima zlato prije svih, koriste se od početaka trgovine među ljudima jer su lako prenosivi i najbolje čuvaju vrijednost. “Svi ti razlozi zašto je zlato od početka postalo tako traženo nisu ništa manje važni danas. Kroz čitavu povijest – sigurnost, zaštita od inflacije, mobilnost na bilo koji način – zlato je uvijek garantiralo da je s vama i da na neki način štiti vrijednost koju imate”, tumači ekonomski analitičar Mladen Vedriš.
Zlatom su se štitile i države, godinama gomilajući zlatne rezerve, nitko više od Sjedinjenih Američkih Država koje i danas imaju najveće zalihe, više od osam tisuća tona. Druga po zalihama je Njemačka s gotovo tri i pol tisuće tona, slijedi Italija s malo manje od dvije i pol tisuće, približno jednako ima i Francuska, a top pet zatvara Rusija sa zalihom od oko 2300 tona.
A gdje smo mi? Kao jedna od država nastalih raspadom Jugoslavije, Hrvatska je dobila dio zlata od bivše države, otprilike 15 tona, ali je tu količinu prodala početkom 2000-tih i to za iznos koji bi danas bio najmanje deset puta veći. Tako smo bili bez zlatnih rezervi sve do lani, kada je HNB kupio tonu i 750 kilograma zlata, po cijeni nešto manjoj od 100 milijuna eura. Podaci u ovom trenutku kažu da od ex-Yu zemalja Srbija trenutno čuva najviše, čak 41 tonu zlata, slijedi Sjeverna Makedonija sa sedam tona, Slovenija ima oko tri tone, Hrvatska dakle 1,75 tona, a BiH tonu i pol.
I kao što zlatne rezerve nemaju samo bogate zemlje, tako zlato nije rezervirano samo za bogataše. “Od sto eura na gore već možete posjedovati gram zlata i štedjeti u njemu i, kao što smo rekli, zlato raste devet posto svake godine, da ste ga kupili prije pet godina, slobodno možete izračunati koliko bi bili u plusu”, kaže Petar Uremović.
Još je jedan plus u tome što stručnjaci tvrde da rastu cijene zlata nije kraj, sve dok je svijet nestabilan. “Zlato u krizi raste, zato što u krizi svi žele doći u zonu sigurnosti, pa je onda cijena najveća. Prema tome, kupiti sada po toj cijeni ne možete biti sigurni da u nekim mirnijim vremenima, a daj bog da će doći neka mirnija vremena, umjesto porasta nemate stagnaciju ili čak pad cijene”, zaključuje Mladen Vedriš.
Globalna slika svijeta ne ulijeva puno nade da će se skoro stvari smiriti. Štoviše, neke procjene govore da bi do kraja 2020-ih cijena zlata mogla biti i dva puta veća od današnjeg rekorda.
