Neke su banke najavile poskupljivanje naknada što je u studiju RTL-a Danas komentirala direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko. Osvrnula se na pitanje jesu li banke u ovoj krizi mogle biti više socijalno osjetljivije te što će biti s kamatama na kredite
Iako im se dobit mjeri u stotinama milijuna eura, banke kreću u
novo poskupljenje naknada za vođenje računa, kreditne transfere i
ostale usluge. Samo na tome su u devet mjeseci prošle godine
zaradile više od 607 milijuna eura.
Planova banaka dotaknula se direktorica Hrvatske udruge banaka
Tamara Perko koja je gostovala u studiju RTL-a Danas.
Koliko banaka povećava naknade, je li to većina ili
manjina?
“Kada govorimo koliko je povećalo ili će povećati naknade, to je
manji broj odnosno par pojedinačnih slučajeva. Što će biti u
ostatku godine ovisi o poslovnoj politici pojedine banke. Ne mogu
unaprijed govoriti kako će tko postupati. Vidjeli smo ranije da
su neke banke najavile da za sada neće dizati naknade i da nije
bilo promjena naknada u razdoblju od dvije godine”.
Posljednji podaci kažu da je u devet mjeseci prošle
godine dobit banaka bila više od milijardu eura. Je li opravdano
dizati naknade u ovoj situaciji?
“Dobit je bila 1,1 milijarda. Međutim, treba raščlaniti tu dobit.
Najveći dio je došao iz prihoda iz HNB-a zbog povećanja
povijesnog rasta kamatnih stopa. Bitno je napomenuti da na
sektoru građanstva nisu rasli neto kamatni prihodi. Oni su čak
manji od neto kamatnih rashoda. Nije se dobit generirala na
sektoru stanovništva, već dijelu HNB-a plus u sektoru
gospodarstva jer je i BDP rastao”.
Dobit je ipak dobit.
“Je, i dobro je da je ima”.
Banke klijentima naplaćuju više od 400 naknada, otprilike
60-ak eura po klijentu. Je li to na neki način ucjena jer klijent
mora imati, ako prima plaću na tekući račun, i taj tekući račun u
odabranoj banci?
“Ne bih to nazvala tako. Čuli smo da je naknada za vođenje računa
na razini hrvatskog bankarskog sustava je između 1 i 2 eura
mjesečno, dakle na razini jedne kave. To je za vođenje računa.
Svatko prema svojim potrebna ugovara usluge koje treba. Postoji
na stranicama HNB-a usporedba cijena usluga i potrošači trebaju
to vidjeti i sami odabrati”.
Jesu li banke u ovoj krizi mogle ipak biti socijalno
osjetljivije?
“Kao što sam rekla, dobit banaka nije generirana na sektoru
stanovništva. Kad govorimo o povećanju naknada, moramo reći da
ima i smanjena naknada. Recimo banka koja s prvim veljače kreće s
promjenom naknada, nije dirala naknadu za vođenje računa
umirovljenika, a naknada za mlade do 25 godina je nula, odnosno
nema je. Dakle, vodi se računa o pojedinim skupinama”.
Što će biti s kamatama na kredite?
Vlada je svojevremeno prijetila porezom bankama na ekstra
dobit, ministar sad to više ne spominje. Je li se od toga
definitivno odustalo?
To nije pitanje za mene već ministra.
Inflacija pada, hoće li i kamate na kredite? Kada? I
koliko?
“Krenut ću od kamatnih stopa Europske centralne banke koje
određuju cijeli set drugih kamatnih stopa. Imali smo povijesni
rast, sad smo dosegli vrhunac i u razdoblju smo stagnacije. U
2024. očekujemo da vidimo pad, ali ne prebrzo. Očekivanja jesu da
bi to mogli vidjeti u polovici 2024. godine. Teško je procijeniti
koliki će biti pad ni točno kada jer u Europi ide kolektivno
pregovaranje o plaćama, vidjet će se kako se kreće inflacija. Što
se tiče kamatnih stopa u Hrvatskoj, dvije trećine stambenih
kredita ugovoreni su uz fiksnu kamatnu stopu ili kombiniranu.
Ti građani ne osjećaju ni rast ni pad kamatnih stopa. Jedna
trećina ima kredite u promjenjivoj kamatnoj stopi i većina je
vezana uz NRS koji se onda veže uz promjenu kamatnih stopa na
štedne depozite koji su rasli u 2023. i blaži rast i s vremenskim
odmakom će se osjetiti u drugoj polovici 2024. Kada govorimo o
poduzećima gdje je isto pola kredita s fiksnim kamatnih stopama
dakle ne moraju brinuti, a druga polovica je vezana uz EURIBOR
koji se kreće u korelaciji s kamatnih stopama Europske središnje
banke. Kada krene pad kamatnih stopa u Europskoj središnjoj
banci, onda će oni koji su vidjeli rast će prvi vidjeti i pad”.