Prema procjeni Hrvatske udruge poslodavaca za sedam godina u našoj će zemlji biti gotovo pola milijuna stranih radnika. Već sada ih je diljem Hrvatske gotovo 200 tisuća, a što država radi za njihovu integraciju? Kreće se s tečajevima hrvatskog jezika, a za poslodavce koji ih ne prijave - stižu žestoke kazne.
Dostavljaju nam poštu, hranu, voze učenike u školu, grade naše
kuće i kuhaju. Jedna od stranih radnica u Hrvatskoj s kojom je
ekipa RTL-a razgovarala zove se Rina. Iz Nepala je stigla u
Hrvatsku prije godinu i pol. Sada radi u pizzeriji i s
poslodavcima je u par mjeseci naučila hrvatski. “Ne znam koliko
dugo učim, možda pet-šest mjeseci. Prvo sam radila u kuhinji kao
pomoć. Onda sam gledala, gledala i ja sam rekla: I ja ću pizzu
raditi!’”, rekla je za RTL Danas.
U Hrvatsku je stigla s bratom. Obitelj joj je ostala u Nepalu.
“Brat mi je rekao da je u Hrvatskoj dobro. U Nepalu nema puno
posla, a onda nema ni plaće. U Hrvatskoj ima posla i plaće.”
Posla ima jer raste broj stranih radnika.
Lani u odnosu na 2022. godinu čak ih je 61.000 više. Isto tako
raste i broj poslodavaca. Prošle godine je premašio 15.000,
porast je to za njih više od 3000. Raste i broj zanimanja.
Četrdesetak ih je više nego prije dvije godine. Od Istre do
Dalmacije, preko Slavonije. Nema dijela Hrvatske gdje ne rade.
“Radio sam i u drugim zemljama, ali kad sam došao u Hrvatsku, kao
da sam došao kući”, kaže Wilbert s Filipina.
Dvije godine zaredom najviše se traže radnici visokogradnje.
Plaća im je rasla za gotovo 100 eura. Nakon njih potražnja je za
konobarima. Lani su radili za gotovo 90 eura više nego godinu
prije. Treće najtraženije zanimanje ove godine je pomoćni kuhar.
Prosječna bruto plaća je 806 eura. Mnogi od svojih plaća šalju
dio obiteljima.
I Rina kaže da im pomaže. Šalje novac bratu, ocu i sestri. Ona
uči jezik, ali od sustavnog plana i učenja godinama ništa.
“Svi izbori su se izredali, bilo je tri godine prostora da se
konačno krene u reformu. Međutim, nije se dogodilo ništa. Mi
uvijek čekamo da nam netko drugi nešto riješi, a s druge strane
je država trebala nešto riješiti”, poručuje direktor portala
MojPosao Igor Žonja.
U prvom kvartalu slijede izmjene i dopune Zakona o strancima.
Slijedi i Pravilnik koji će riješiti jedan problem – urediti crnu
listu poslodavaca. “To su oni poslodavci koje je Državni
inspektorat uhvatio da imaju neprijavljene radnike. Na temelju
tog Pravilnika oni koji budu uhvaćeni da imaju neprijavljene
radnike – 6 godina će biti na crnoj listi”, kaže državni tajnik u
Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne
politike Ivan Vidiš.
Ono što se još čeka je reguliran i primjeren smještaj. Ne
propisuje se niti jednim pravilnikom za strane radnike, postoji
samo onaj za sezonske. Zato prizori poput ovih koje je objavio
portal Telegram nisu rijetkost. Natrpani kreveti, plijesan i 32
radnika u 180 četvornih metara državnog prostora. “Užas, uništili
su ulaz u haustor, vrata su potrgali”, kaže Petar
Golić.
U mjesec dana samo u Zagrebu najmanje sedam napada na strane
radnike. Svjedoče tomu i ove potresne fotografije.
Durga Adhikari iz Udruženje Nepalaca u Hrvatskoj
pojašnjava što se dogodilo. “Dostavljač iz Pakistana dobio je
lažnu narudžbu i kad je donio hranu, Hrvati su ga napali i sada
je u bolnici. Dostava je bila lažna, naručili su na lažnu
adresu”, kaže Adhikari. Iz Udruga Nepalaca pozivaju Vladu da
poduzme stroge mjere kako bi se osjećali sigurno. Želi se izbjeći
getoizacija stranih radnika.
“Lakše je ljudima prihvatiti manji broj Azijata ili stranaca. Kad
je njih veliki broj većina se osjeća ugroženo i bude agresivna
prema toj manjini. Sad se to masovno događa”, kaže Žonja.
Konačno kreću tečajevi jezika. Grad Zagreb je odvojio 130 000
eura za 500 stranih radnika. Sve bi trebalo krenuti do proljeća.
“Mi smo to napravili jer to nitko nije napravio. Država bi s
obzirom na to da izdaje dozvole trebala raditi i mjere
integracijske politike, ono što je ključno je učenje hrvatskog
jezika. To je stvar integracije, pa čak bih rekao i sigurnosti
kad govorimo recimo o gradilištu i radnicima u građevini”, rekao
je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
“Strani radnik koji dođe u Republiku Hrvatsku ili onaj koji je
već tu jer su dozvole na tri godine, on će moći aktivirati vaučer
i uputiti se u učenje hrvatskog jezika. To bi bio tečaj i jezik
bi bio vezan uz industriju ili sektor u kojem on radi”,
objašnjava državni tajnik Ivan Vidiš.
Najviše
pozitivnih mišljenja obje godine za redom izdano je u istim
gradovima županijama.
Najviše u Zagrebu, porast više od 4000. Potom slijede Istarska i
Splitsko-dalmatinska županija s porastom više od 6000, odnosno
7000 radnika.
Hrvatska se u kratkom vremenu našla u sličnoj situaciji kao i
većina zapadnoeuropskih zemalja.
Lani je izdano više od 170 000 radnih dozvola. Hrvatska Udruga
poslodavaca procjenjuje da će ih za sedam godina biti gotovo pola
milijuna. Više je to od broja stanovnika koji je u Hrvatskoj
nestao između dva popisa, piše Net.hr.