Rusija i Ukrajina zajedno čine oko 30% svjetskog izvoza pšenice, skoro petinu trgovine kukuruzom i oko 80% izvoza suncokretova ulja
Zapadne sankcije će negativno utjecati na rusko gospodarstvo. No
posljedice će vjerojatno osjetiti i druge zemlje, od Europe do
Afrike, i to u vidu rasta inflacije i nestašice hrane, piše DW.
Sankcije nanose štetu zemljama od Egipta do Njemačke, koje u
velikoj mjeri uvoze pšenicu i zemni plin od obje zaraćene strane.
DW je razmotrio što bi sankcije Rusiji mogle značiti za ljude u
drugim zemljama.
Povećanje cijena energije
Cijene nafte i plina porasle su poslije još jedne runde
zapadnih sankcija Rusiji tijekom vikenda, dok su se trgovci
pripremali za prekide snabdijevanja iz Rusije. Rusija je jedna od
najvećih svjetskih izvoznica nafte i plina, dok je Ukrajina važna
kao tranzitna zemlja za ruski plin.
Do sada sankcije nisu bile direktno usmjerene na energetski
sektor, ali trgovci strahuju da bi Moskva mogla uzvratiti
ograničavanjem izvoza nafte i plina i da bi sankcije Zapada na
kraju mogle biti proširene – kako bi direktno naudile ogromnom i
značajnom ruskom energetskom sektoru u zemlji.
Bez SWIFT-a teže do plina
“Ruske isporuke energenata su jako ugrožene, bilo zbog toga što
ih je Rusija ukinula ili zbog zapadnih sankcija”, rekla je Louise
Dickson, analitičarka tržišta nafte u firmi Rystad Energy.
Također postoji zabrinutost da bi isključivanje velikih ruskih
banaka iz platnog sustava SWIFT moglo znatno otežati kupovinu
ruske nafte i plina. Europske banke Societe Generale i Credit
Suisse su navodno obustavile financiranje svih roba iz Rusije.
To izaziva zabrinutost mnogih u Europi, koja više od trećine
potrebnog plina i oko četvrtine potrebne nafte dobiva iz Rusije.
Svaki prekid u snabdijevanju mogao bi ostaviti Europljane bez
dovoljno plina za grijanje i s ogromnim računima za struju jer bi
komunalna poduzeća imala problem oko nabave goriva za proizvodnju
energije.
“Čini se da je utjecaj sankcija na energetski sektor manje
ozbiljan nego što bi moglo biti. Ali, da ne bude zabune, postoje
rizici od daleko goreg ishoda”, rekao je klijentima analitičar
Deutsche Banka Jim Reid.
Porast cijena hrane
Kriza je također pojačala strahove u vezi sa zalihama žitarica
kao što su pšenica i kukuruz, kao i uljarica.
Na burzi žitarica u Chicagu cijene su i dalje u porastu nakon što
su u petak dostigle rekordne iznose u posljednjih 12-13 godina, a
i cijene kukuruza su također rasle.
Rusija i Ukrajina zajedno čine oko 30% svjetskog izvoza pšenice,
skoro petinu trgovine kukuruzom i oko 80% izvoza suncokretova
ulja. Obje zemlje su ključni dobavljači pšenice za Bliski istok i
Europu. Turska i Egipat su najveći uvoznici ruske pšenice.
Rat u Ukrajini već je poremetio izvoz iz crnomorskih luka, koje
se koriste za otpremu žitarica u Aziju, Afriku i Europsku uniju.
Egipat je u ponedjeljak bio primoran poništiti natječaj za nabavu
pšenice – nakon što je dobio samo nekoliko ponuda, i to po vrlo
visokim cijenama. Stručnjaci strahuju da bi ruske vojne operacije
dodatno mogle povećati cijene hrane u zemljama poput Libije,
Jemena i Libanona, gdje ionako postoji kriza u snabdijevanju
hranom.
Inflacija će nastaviti rasti
Za većinu ljudi širom svijeta gospodarski utjecaj rata u Ukrajini
i sankcija osjetio bi se u vidu veće inflacije izazvane uglavnom
višim cijenama energije, metala i hrane.
Cijene aluminija su skočile na rekordni nivo, premašivši vrhunac
iz 2008. tijekom globalne financijske krize. Trgovci strahuju da
bi sankcije Rusiji i uzvratne mjere Moskve mogle poremetiti
globalno snabdijevanje aluminijem. Rusija proizvodi oko 6%
svjetskog aluminija.
Snabdijevanje ovim energetski intenzivnim metalom također bi bilo
pogođeno višim cijenama energije i nestašicama struje, što bi
moglo dovesti do zatvaranja više postrojenja za preradu
aluminija.
“Najnoviji poremećaji globalnog lanca snabdijevanja predstavljaju
ključni rizik i, u najmanju ruku, cijene za ove robe će
vjerojatno ostati povišene neko vrijeme, održavajući globalnu
inflaciju viskom – na duže vrijeme”, rekao je Jason Tuvey iz
Capital Economicsa.
Ruska invazija riskira otežavanje globalnog gospodarskog oporavka
od posljedica pandemije, komplicirajući stvari za političare od
kojih se očekuju mjere za obuzdavanje inflacije.
Neizvjesnost oko gospodarskog oporavka mogla bi na kraju odgoditi
planove središnjih banaka da podignu kamatne stope – što znači da
bi još neko vrijeme moglo biti ultrajeftinih hipoteka i privatnih
kredita.