Sve je više korisnika besplatne pravne pomoći, ali čitajući izvješća institucija nije jasno ima li Hrvatska dobar sustav za omogućavanje pristupa pravosuđu i najsiromašnijim stanovnicima kojeg treba doraditi, ili je riječ o lošem sustavu koji nikako ne pogoduje onima kojima je namijenjen.
Sve je više korisnika besplatne pravne pomoći, ali čitajući izvješća institucija nije jasno ima li Hrvatska dobar sustav za omogućavanje pristupa pravosuđu i najsiromašnijim stanovnicima kojeg treba doraditi, ili je riječ o lošem sustavu koji nikako ne pogoduje onima kojima je namijenjen.
Naime, prema Izvješću o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava za 2011. godinu kojega je nedavno usvojila Vlada “od početka primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, podaci govore u prilog razvoja sustava, na način da se broj podnesenih zahtjeva, kao i odobrenih zahtjeva za korištenje pravne pomoći – povećao“. U tom se Izvješću navode neki problemi, a riječ je “prije svega o nedovoljnoj informiranosti građana o postojanju kao i mogućnosti sustava pravne pomoći“. Kao problem navodi se i postojanje paralelnih sustava pravne pomoći uređenih posebnim propisima i nejednaka praksa sudova i ureda državne uprave u primjeni Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
Pučki pravobranitelj Jurica Malčić i udruge koje imaju pravo pružati besplatnu pravnu pomoć imaju suprotno mišljenje o sustavu besplatne pravne pomoći. Kada je prije nekoliko tjedana u Saboru vođena rasprava o Izvještaju pučkog pravobranitelja za prošlu godinu, Malčić je kazao da je sustav besplatne pravne pomoći neučinkovit, a procedura komplicirana, zbog čega osobe slabijeg financijskog stanja ne ostvaruju pravo na ovakvu vrstu zaštite svojih prava.
U nedavno objavljenom Izvješću o pojavama diskriminacije u 2011. godini Malčić je naveo da sustav besplatne pravne pomoći nije omogućio jednostavan pristup pravosuđu. On očekuje da će pod pritiskom struke i nevladinih organizacija sustav ipak doživjeti promjene.
Iz Izvješća Ministarstva pravosuđa kojega je usvojila Vlada, a koji se ponajprije bavi statističkim pokazateljima, a ne analizira funkcioniranje sustava, ipak je moguće ponešto zaključiti. Dakle, lani je predan 5.541 zahtjev za besplatnom pravnom pomoći, prihvaćen je 4.634. Broj podnesenih zahtjeva povećan je za 13,4 posto, a odobrenih za 13,7 posto. Iz statističkih podataka nešto se može, ako ne zaključiti, onda svakako nazrijeti o socijalnoj slici Hrvatske. Besplatna pravna pomoć najčešće je odobravana u obiteljskim postupcima (2.494 slučaja), a slijede ovršni postupci u kojima je pomoć odobrena 552 puta.
Iz evidencije korisnika pomoći po županijama može se ponešto
zaključiti o regionalnoj raspodjeli siromaštva u
Hrvatskoj. Najviše je korisnika evidentirano u
Sisačko-moslavačkoj županiji (499), slijedi Osječko-baranjska
županija s 474 korisnika. Na iznenađujućem trećem mjestu je
Primorsko-goranska županija s 415 korisnika, a na četvrtom je
mjestu Vukovarsko-srijemska županija s nih 373. T.
Ponoš
[blockquote]BROJ KORISNIKA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI PO
ŽUPANIJAMA
l 499 – Sisačko-moslavačka
l 474 – Osječko-baranjska
l 415 – Primorsko-goranska
l 373 – Vukovarsko-srijemska[/blockquote]
Tekst: T.Ponoš (Glas Slavonije)
