U slavonskim županijama skrivaju se značajni, no još uvijek neiskorišteni energetski potencijali iskorištavanja biomase i geotermalne energije....
U slavonskim županijama skrivaju se značajni, no još uvijek neiskorišteni energetski potencijali iskorištavanja biomase i geotermalne energije. Kao glavni obnovljivi izvori energije, najrasprostranjeniji su na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, poručili su energetski stručnjaci na jučerašnjem skupu u Osijeku, kako piše Tportal.
Poljoprivreda, šumarstvo i prerađivačka
industrija u tom istočnom dijelu Hrvatske
proizvode velike količine biomase pogodne za proizvodnju
bioplina, tekućih biogoriva te rad
kogeneracijskih postrojenja koja povezuju dobivanje toplinske i
električne energije iz biomase.
Premda uglavnom nedovoljno istražena, prema dostupnim
geografskim podacima, geotermalna energija uz značajna ulaganja
mogla bi postati jedan od glavnih energentskih izvora za
snabdjevanje toplinskom i električnom energijom naselja,
lječilišno-rekreativnih smještajnih kapaciteta i proizvodnih
pogona, rečeno je na energetskom skupu u Osijeku u
organizaciji pet nevladinih udruga – Društva za oblikovanje
održivog razvoja, Eko Zadra, Press centra za okoliš, Astronomskog
društva iz Višnjana i Zvona uz Kupu – te Energetskog instituta
‘Hrvoje Požar’.
Za svaku županiju EIHP je izradio studije o potencijalima
obnovljivih izvora energije, koje prvi put definiraju
smjer u kojem treba razvijati lokalnu i regionalnu
energetiku.
Budući da je broj stoke i stočnih farmi u
Osječko-baranjskoj županiji u posljednjih desetak godina
naglo porastao (samo broj krava 2011. godine
iznosio gotovo 30 tisuća), a istovremeno otvoreno je samo
jedno bioplinsko postrojenje, stajnjak je postao sve očitiji
resurs za energetsko iskorištavanje.
Iskorištavanje ovih potencijala županije, općine i gradovi
mogu podupirati nizom mjera, objasnio je Dražen
Jakšić, voditelj EIHP-ova projekta ‘REPAM’ u okviru
kojega su studije nastale.
‘Organizacijskim mjerama i preporukama poljoprivredna
stočarska i ratarska gospodarstva trebalo bi potaknuti na
udruživanje radi izgradnje centraliziranih bioplinskih
postrojenja, koja bi ujedno osigurala adekvatno zbrinjavanje
biorazgradivog otpada iz poljoprivrede’, naglasio je
Jakšić, podsjetivši na taj način na obavezu zaštite tla, zraka i
vode na stočarskim farmama, što je detaljno regulirano Nitratnom
direktivom EU – piše
Tportal
Studije su prve takve vrste do sada u Hrvatskoj izrađene
za svaku županiju, pa je Daniel Rodik iz DOOR-a pozvao
vlasti da ih koriste u planiranju prostornog i energetskog
razvoja. ‘Pozivamo općine, gradove i županije u istočnoj
Hrvatskoj da energiju biomase prihvate kao najveći obnovljivi
potencijal regije, koji se relativno malo koristi iako je interes
investitora značajan.’
Rodikov stav potvrdilo je izlaganje Hermana Seidla iz
tvrtke Agrokor energija, koji je najavio
bioplinske projekte na farmama te kompanije u
Slavoniji. ‘Nakon bioplinskog postrojenja snage 1 MW
u Gradecu planiramo instaliranje bioplinskih postrojenja ukupne
snage 25 MW, većinom u Slavoniji’, poručio je Seidl.
Po uzoru na druge županije u Hrvatskoj, dodaje Rodik, i
slavonske županije trebale bi subvencijama i drugim mjerama
poticati ulaganja u obnovljive izvore energije, poput solarnih
toplinskih kolektora, kotlova na biomasu, toplinskih pumpi i
slično.
To je potkrijepio podatkom o značajnom potencijalu
Sunčeve energije, i to za grijanje prostora,
sanitarne vode, proizvodnju električne energije ili sušenje
poljoprivrednih proizvoda. ‘Taj potencijal značajno je
veći nego u zemljama srednje i sjeverne Europe. Srednja godišnja
ozračenost vodoravne plohe Sunčevim zračenjem na području ovih
županija kreće se uglavnom između 1,25 i 1,30 MWh/m2, dok je u
Njemačkoj npr. 0,9-1,1MWh/m2’, naglasio je Rodik.
Tekst:
Tportal
Foto: Marko Banić (SiB.hr)
