Dvjestotinjak volontera na sedam hrvatskih sudova pomaže žrtvama i svjedocima u kaznenim postupcima, pa i onim najtežim. Vijeće Europe prepoznalo je hrvatski sustav kao model za ostatak regije jugoistoka Europe, a danas su najboljima od njih dvjestotinjak dodijeljene i nagrade.
Pomoć žrtvama i svjedocima u kaznenim postupcima olakšala je
njihovu poziciju u postupku, smanjila njihov stres, ali i osjetno
podigla kvalitetu svjedočenja i cijelog postupka, rečeno je na
dodjeli nagrada za osmero od dvjestotinjak volontera koji na
sedam hrvatskih sudova pomažu svjedocima i žrtvama u kaznenim
postupcima.
“I sam sudski postupak može biti jasniji i čišći, i temeljiti
se na neposrednim dokazima, a ne svjedoku koji je u šoku, koji je
uplašen, koji se sada odjednom više ničega ne sjeća, a ne žrtvi
koja u tom trenutku jednostavno biva blokirana, ne zna izreći one
činjenice koje su bile i postojale u vrijeme počinjenja kaznenog
djela. Prema tome, to je jedna nemjerljiva korist za sam postupak
i suci su to prihvatili”, kazao je predsjednik Vrhovnog suda
Hrvatske Branko Hrvatin.
Projekt je inicirao hrvatski ured UNDP-ja, a njegova voditeljica
Louise Vinton kazala je kako je od 2008. godine pružena pomoć za
čak 14.000 ljudi.
“Vrlo smo ponosni na ove rezultate, a poznato je i da je
Vijeće Europe prepoznalo hrvatski sustav kao model za ostatak
regije.”
Barbara Veličković, voditeljica Udruge za pomoć žrtvama i
svjedocima, preko koje se angažira i educira ove mlade ljude,
kaže za RSE kako je jako ponosna njima i njihovim rezultatima.
“Oni su ovdje da vrše tu emocionalnu podršku koliko god to
treba – ako treba cijeli dan, oni će na sudu biti cijeli dan. U
devedeset i devet posto slučajeva ljudi su nam zahvalni i ne mogu
se prestati zahvaljivati, jer smo im zbilja olakšali taj
posao”, rekla je Veličković.
Ublažavanje patnje i stresa
Silvija Dološić iz Osijeka za RSE o svojim
iskustvima kaže:
“Ja sam od početka na ratnim zločinima – osobno sam
inzistirala da budem na ratnim zločinima. Odjel Ministarstva
pravosuđa za organiziranje i pružanje podrške žrtvama i
svjedocima je nešto najbolje što se dogodilo pravosuđu. Volonteri
i djelatnici Odjela su tu da svjedocima i žrtvama olakšaju
njihove patnje i stres kojeg ponovno proživljavaju sjećajući se
svih tih traumatičnih događaja iz Domovinskog rata.”
Maksimilijan Jevtić iz Rijeke, inače jedan od
prošlogodišnjih riječkih volontera godine, za RSE o svom
angažmanu:
“Na taj način ublažavamo posljedice njihovog straha i
emocionalnog stresa, jer to na kraju krajeva i je naša funkcija –
da olakšamo posao i svjedocima i sustavu, jer sve to onda i brže
ide. Volontiranje mene ispunjava, volim pomagati drugima, a na
taj način unapređujem i društvenu zajednicu i doprinosim njezinom
razvoju.”
Voditelj Ureda za pomoć žrtvama i svjedocima na osječkom
Županijskom sudu Robert Adrić kaže za RSE kako u posebno
kompleksnim slučajevima priskače i on kao profesionalac.
“Kada se primjerice radi o slučajevima ratnih zločina, onda
se među ostalim radi i o osobama koje su napustile svoje domove
prije 20 i više godina, sada možda po prvi puta dolaze natrag i
sve im je to nepoznato i novo, vrlo često nemaju ovdje više
nikoga svog, neki nemaju ni pratnje. A s obzirom na protok
godina, vrlo često se radi o osobama starije životne dobi, i
njima sve to uistinu jako, jako puno znači”, istaknuo je
Adrić.
Nagrade za najbolje volontere ureda za podršku žrtvama i
svjedocima primili su: Mario Slišković iz Osijeka,
Hermina Baraković iz Rijeke, Lada Rađenović iz Siska, Maja
Milovac iz Splita, Dobrica Pakter iz Vukovara, Petra Surać iz
Zadra i Marija Đivanović iz Zagreba. Nagradu je primila i Zrinka
Tustonjić iz Zagreba za svoj doprinos pokretanju besplatne
telefonske linije za žrtve zločina na jedinstvenom broju za
cijelu Europsku uniju 116-006, koja će biti aktivirana 15. srpnja
ove godine.
Tekst: Radio Slobodna Evropa