Vodena vrata u novom ruhu do kraja godine

Nakon opsežnih radova (1995.-1999.) na sanaciji, uređenju i revitalizaciji očuvanog dijela gradskih bedema Tvrđe, istražnim je radovima, koji su povodom 300. godišnjice gradnje Vodenih vrata pokrenuti 2010. godine, posebna pozornost skrenuta na povijesnu, ali i ambijentalnu i urbanističku vrijednost pretprostora ispred Vodenih vrata. Sada se ti radovi polako privode kraju.

Arheološkim je istraživanjima, koja su provedena 2010. i 2011. godine, potvrđeno da je u 18. stoljeću, nakon što je prema koritu Drave produžen veliki tvrđavski bastion sv. Eugena, u uglu između istočnog zida bastiona i preostalog dijela bedema, a neposredno pred tada već izgrađenim Vodenim vratima, izgrađena omanja luneta upravo onako kako je to prikazano u planovima iz 30.-tih, a potom ponovno i iz 60-tih godina 18. stoljeća. Pronađeni su temeljni ostatci zidova lunete, odnosno njezina kanala – opkopa te izvorne podnice opkopa, kao i tragovi položaja pristupnih drvenih mostova smještenih točno na onim mjestima na kojima su bili naznačeni u planovima.



Luneta je bila funkcionalni dodatak pretprostoru Vodenih vrata koji je, osim za neposrednu obranu ulaza u grad s Drave, služio i kao tehnički najbolje rješenje za svladavanje pristupa gradskim vratima iz luke u vrijeme različitih vodostaja. To je rješenje zapravo samo ponovljeno slično rješenje s polukružnim zemljanim barbakanom koji je također, kao izdvojeni “otok”, nekoliko stoljeća stajao pred starim Vodenim vratima. Barokna je luneta, međutim, osim funkcionalnih imala i izvanredne karakteristične barokne estetsko-scenične vrijednosti. Nakon obnove istočnog pristupnog mosta na lunetu ponovno je oživljena cjelina ambijenta pri čemu je most bio postavljen na pažljivo odabran položaj u dijagonali prema Vodenim vratima te se pročelje Vrata poklapa s vertikalom zvonika Franjevačke crkve u pozadini, bitno pojačavajući sceničnost i monumentalnost ulaza u grad iz luke.[span class=attention]POGLEDAJTE: Saznaj sve o povijesti Vodenih vrata[/span]
Istraživanje je, također, pokazalo da taj prostor koji je prolazio česte promjene, posjeduje veliku povijesnu slojevitost. Najvažnija od tih promjena svakako je bila izgradnja novog, današnjeg reprezentativnog pročelja Vodenih vrata u obliku trijumfalnog slavoluka. Pročelje je izgrađeno 1757. godine na početku velikog Sedmogodišnjeg rata u slavu pobjede slavonskih graničara gradiške i brodske pukovnije nad vojskom pruskog kralja Fridriha Velikog kod grada Kolina u Češkoj 18. lipnja 1757. godine. Zanimljivo je da u vrijeme gradnje novog pročelja opkop pred Vratima nije postojao, no dijelom je bio iznova izveden u 19. stojeću u vrijeme bana Josipa Jelačića i povijesnih zbivanja u Osijeku oko revolucionarne 1848. godine. Idejnim i glavnim projektom obnove lunete i opkopa pojedini elementi slojevite povijesti tog prostora uključeni su u novu cjelinu.

Osim ambijentalne i spomeničke obnove povijesnog prostora predulaza u barokni grad – tvrđavu, projekt obnove lunete istovremeno predstavlja i optimalno tehničko rješenje za odvodnju oborinskih voda te prezentaciju središnjeg dijela zidina u njihovoj izvornoj visini.

Dotadašnji urbanistički pasivan prostor pred Vodenim vratima ovim se projektom iznova aktivira u suvremenoj funkciji kao ambijentalno odmorište opremljeno klupama i prostorom za okupljanje te, prvenstveno, kao informacijsko polazište pred ulaznim vratima u grad. I to upravo na mjestu koje danas najizrazitije istovremeno iskazuje i tvrđavski i civilni karakter povijesne jezgre grada Osijeka.

Radovi na obnovi započeli su u proteklim godinama kada su izvršeni i prvi iskopi, a prije nekoliko tjedana radovi su i nastavljeni.

“Agencija za obnovu osječke Tvrđe planira u 2014. godini završiti višegodišnji projekt Rekonstrukcije kompleksa Vodena vrata: rekonstrukcija i uređenje lunette,” rekli su nam kratko u Agenciji.

Kada radovi budu gotovi davati će ovom ulazu u Tvrđu jedan potpuno novi izgled, a zasigurno će postati i omiljena destinacija turista koji pristižu u Osijek.

SiB.hr

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari