Na imanju OPG-a Šaravanja u Satnici Valpovačkoj u petak se održala konferencija za medije na kojoj su predstavljeni rezultati Studije stanja i perspektive razvoja osječke tržnice. Studija je provedena u sklopu europskog projekta "Domaća hrana za domaće ljude" koji provodi Tržnica d.o.o. Osijek u suradnji s mađarskim partnerom Pécsi Vagyonhasznosító zrt. iz Pečuha.
Događanje je otvorila Renata Čepo, voditeljica EU projekata
Tržnice d.o.o. koja je govorila o važnosti projekta “Domaća hrana
za domaće ljude” i vrijednosti koje se njime potiču, prije svega
domaća proizvodnja. Na konferenciji je nazočila i Jagoda
Šaravanja ispred OPG-a Šaravanja te Ljiljana Olujić, vanjska
suradnica na istraživačkim aktivnostima na projektu.
Doniranje hrane ne možemo realizirati zbog
nedostatka suradnje
Čepo je naglasila da je najslabija karika projekta doniranje
viškova hrane; “Nemamo veliki odaziv niti građana, a
niti proizvođača u doniranju, što je neobično znajući da su i
jedni i drugi svjesni potreba i ekonomske situacije.” Stoga se na
projektu radi na procjeni koliko se hrane baca na tržnici te u
fazi je izrada web stranice i aplikacije. “Aplikacija će biti
izrađena na način da će žarišne točke biti tržnica Gornji grad i
tržnica Donji Grad gdje će korisnici aplikacije moći vidjeti gdje
se prikuplja i gdje se donira hrana”, rekla je Čepo.
Tržnice mogu biti odličan motor razvoja ruralne
zajednice
Tržnice imaju turistički potencijal te povijesna su i kulturna
središta koja mogu ojačati razvoj grada, što je osobito važno za
Osijek u sadašnjim ekonomskim i društvenim uvjetima – ovo je
pokazala Studija stanja i perspektive razvoja osječke tržnice
koju je predstavila je Ljiljana Olujić.
“Studija je drugo istraživanje koje smo proveli u sklopu
projekta a u njenom fokusu je bilo istražiti gdje se tržnica
danas nalazi, koje su mogućnosti razvoja osječke tržnice i koja
je njena budućnost”, istaknula je Olujić i navela da su
istraživanjem dali prikaz različitih modela tržnica u svijetu,
“od Amerike do Europe i daje svugdje vidljiv trend vraćanja
tržnica u lokalnim zajednicama.”
Definicija tržnice koju koristi Europska unija jest da je tržnica
čvorište lokalnih proizvođača, mjesto gdje se afirmiraju domaći
lokalni proizvođači, gdje postoji uska poveznica između hrane i
zdravlja i gdje se generira lokalni razvoj i potiče razvoj
ruralnog zaleđa.
“Osječka tržnica ima prije svega odličnu lokaciju. Ona je
dobro povezana sa svim dijelovima grada i njegov je integralni
dio.
Naša tržnica ima dobar broj lokalnih proizvođača za razliku
od drugih gradova gdje se lokalni proizvođači tek privlače. Ovdje
je ta tradicija zadržana. No ono na čemu se kod nas treba raditi
jest veća raznolikost lokalnih proizvoda i povećanje
broja lokalnih proizvoda i proizvođača“, istaknula
je Olujić.
Naime, osječka tržnica je uvela certifikat eko-proizvođača te
certifikat proizvoda hrvatskog seljaka, sve u cilju poticanja
ekološke i lokalne proizvodnje.
“Tu tržnica puno radi”, rekla je Olujić, “no, ono
što nam nedostaje su dodatni sadržaji koji bi tržnicu odredili
kao turističku točku”, dodaje. Olujić je još izjavila da je
istraživanje pokazalo da pored potrebe za podizanjem turističke
atraktivnosti tržnice, i bolje ponude proizvoda, treba se raditi
i na podizanju tehničkih i higijenskih standarda.