Unatoč porastu broja dana s jakim vjetrom u Osijeku u proteklim godinama, analiza pokazuje kako su varijacije učestalosti vjetrovita vremena normalne
U posljednjih nekoliko godina u Osijeku pušu jaki vjetrovi, a vjetrovitijih dana u godini sve je više. Zbog toga se ponekad osjećamo kao da živimo na moru gdje je to uobičajeno.
Tako smo nedavno svjedočili i brzom širenju sjemena topole zrakom koje se, s obzirom na blizinu šume, jasno vidjelo čak i na terenu Opus Arene tijekom utakmice između
NK Osijeka i NK Istre 1961.
Međutim, iz Državnog hidrometeorološkog zavoda poručuju kako navedena pojava nije neuobičajena s obzirom na to da je i u prošlosti u gradu na Dravi postojao niz vjetrovitijih godina. Uz činjenicu kako je u kontinentalnoj Hrvatskoj jačina vjetra općenito slabija u odnosu na Jadran, i broj je dana s jakim vjetrom tamo osjetno manji nego na priobalju.
”Strujanje zraka nad nekim područjem odraz je primarne cirkulacije zbog globalne razdiobe tlaka zraka koja donosi topli ili hladni zrak. Tako nad kontinentalnu Hrvatsku prodire hladni zrak sa sjevera, dok strujanje toplog i vlažnog zraka potječe s juga. Uz navedeno, postoje i sekundarne cirkulacije na nekom području, ciklone i anticiklone. Ti pokretni barički sustavi uzrokuju lokalno strujanje zraka, pa i vjetrovito vrijeme koje se dalje oblikuje, ovisno o topografiji i ostalim svojstvima”, pojašnjava za SiB.hr dr. sc. Iris Odak Plenković, voditeljica Službe za primijenjena istraživanja i modeliranje Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske tako uglavnom prevladava slab do umjeren vjetar promjenjiva smjera. Može se reći kako sjeverni vjetrovi na kopnu pušu na mahove, dok su južni stabilniji. U skladu s time, u kontinentalnoj Hrvatskoj vjetrovi ni nemaju posebnih naziva, nego se nazivaju prema smjeru odakle pušu, a uglavnom ih oblikuju otvorenost i karakteristike terena.
”Jak se vjetar na tom području rijetko javlja, a povezan je, stoga, s prodorom hladnog zraka iz polarnih ili sibirskih krajeva u hladnom dijelu godine ili se javlja za vrijeme nevremena u toplom dijelu godine”, ističe Odak Plenković.
>> Jak vjetar rušio drva i grane u Osijeku
Konkretnije gledajući, u Osijeku se broj dana s jakim vjetrom povećava od 2000. godine, i to u rasponu od manje od sedam do čak 63 dana u 2023., što predstavlja rekord za tu lokaciju. No, pogrešno bi bilo pretpostaviti kako i ranije nije bilo sličnih situacija. Ako zavirimo dublje u prošlost, primijetit ćemo kako
je od 1950-ih do 1990-ih postojalo svojevrsno ‘zatišje’, nakon čega je uslijedilo razdoblje od oko 15 vjetrovitijih godina, sa čak 62 dana s jakim vjetrom 1997. godine. Početak prošloga stoljeća u gradu na Dravi također je obilježen vjetrovitim razdobljima, s 56 dana s jakim vjetrom u 1917. godini.
”Vjetar je vrlo promjenjiva varijabla izrazito uvjetovana lokalnim čimbenicima, što čini procjene jačine, učestalosti i posebno trendova izazovnima. Primjerice, čak i ako promotrimo Dubrovnik, u zadnjih 40-ak godina vjetar je bio najučestaliji u prvom desetljeću novoga milenija, odnosno između 2003. i 2012. godine. Za usporedbu, 2023. zabilježen je samo 51 takav dan, što je tri puta manje. U većini slučajeva, broj dana s jakim vjetrom u godini varira između 30 i 150, stoga ni trenutne varijacije s vjetrom u Osijeku nisu iznimne. Međutim, odgovor na pitanje postoji li kontinuirani porast broja vjetrovitih dana na navedenom području može dati samo budućnost”, zaključuje Odak Plenković.
IZVOR: DHMZ
Unatoč porastu broja dana s jakim vjetrom u Osijeku u proteklim godinama, analiza pokazuje kako su varijacije učestalosti vjetrovita vremena normalne, dok je buduće trendove teško predvidjeti zbog brojnih lokalnih čimbenika.