U Hrvatskoj prekid trudnoće moguć je do isteka 10., odnosno 12. tjedna od dana začeća ako se računa prvi dan zadnje menstruacije
Europski parlament prije mjesec dana usvojio je rezoluciju kojom se, u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, zahtijeva dodavanje prava na siguran i zakonit pobačaj u Povelju EU-a. Čak 336 zastupnika glasalo je za, 163 bilo je protiv, a 39 suzdržanih.
Zastupnici su posebno pritom naglasili kako se u nekim zemljama zdravstvene ustanove pozivaju na “priziv savjesti”, što nerijetko predstavlja jednu od glavnih praktičnih prepreka pobačaju i u Hrvatskoj. U nekim se našim bolnicama, stoga, navedeni zahvat uopće ne obavlja, a među njima je čak pet njih u Slavoniji. To su OB Vinkovci, OB Našice, OB Požega, OB Virovitica i OB Nova Gradiška, dok pobačaj još ne provodi ni OB Knin.
Provjerili smo, stoga, kakva je situacija u ostalim slavonskim bolnicama po pitanju pobačaja. U osječkom
KBC-u tako je tijekom 2023. učinjeno 170 namjernih prekida trudnoće, dok iz vukovarske i slavonskobrodske bolnice na pitanje koliko je pobačaja načinjeno tijekom prethodnih pet godina nismo
dobili odgovor.
Inače, u Hrvatskoj, Srbiji te Bosni i Hercegovini prekid trudnoće moguć je do isteka 10., odnosno 12. tjedna od dana začeća ako se računa prvi dan zadnje menstruacije. Takva se praksa trenutno provodi i u Danskoj, no njezina je Vlada prije nekoliko dana odlučila kako će žene u toj skandinavskoj zemlji imati pravo izabrati prekid trudnoće do kraja 18. tjedna od dana začeća, piše net.hr.
“Nema medicinskih dokaza za trenutačnu granicu, a također ne postoji ništa što bi upućivalo na to kako će biti znatno više pobačaja ili kako će se obavljati mnogo kasnije ako povisimo granicu”, izjavila je svojevremeno danska ministrica unutarnjih poslova i zdravstva Sophie Løhde.
Očekuje se kako će navedena izmjena zakona stupiti na snagu sredinom 2025., a prema njoj će čak i djevojčice u dobi od 15 do 17 godina imati pravo samostalnog odlučivanja o izvršenju pobačaja bez pristanka roditelja ili odobrenja specijalističke komisije.
Praksa pokazuje kako je upravo u Hrvatskoj najteže dobiti spomenuto odobrenje komisije, za razliku od Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine u kojima se u molbama mogu navesti i socio-ekonomski razlozi za prekid trudnoće.
Tome zasigurno doprinose i manifestacije kao što su Hod za život koji će se ove godine organizirati u tri slavonska grada – u Osijeku 11. svibnja, u Vinkovcima 18. svibnja te u Slavonskom Brodu 7. rujna.
”Ova miroljubiva inicijativa građana potrebna je u svakom gradu i svakoj sredini jer traži uvažavanje znanstvenih činjenica koje izvan svake sumnje potvrđuju da život svakoga od nas počinje začećem. Već 18. dana od trenutka začeća djetetu kuca srce. Također, sva ljudska bića prolaze isti put razvoja. Svi mi proveli smo prvih devet mjeseci u tijelu svoje majke te smo povezani zajedničkom stvarnošću da nam u tim mjesecima, još intenzivnije nego inače u životu, treba ljubav i zaštita naše majke i oca, ali i društva u cjelini. Nema nerođenoga djeteta koje nikome nije važno! Svako je dijete željeno od nekoga”, poručili su organizatori ove inicijative.
>> Održan četvrti po redu Hod za život u Osijeku, u Tvrđi ih dočekali kontra plakati
Prvo je takvo događanje održano 2016. u Zagrebu te se od tada svake godine povećava broj njegovih sudionika i gradova. Uz Sinj, ove će se godine po prvi puta hodati i u Opuzenu.