U Hrvatskoj prekid trudnoće moguć je do isteka 10., odnosno 12. tjedna od dana začeća ako se računa prvi dan zadnje menstruacije
Europski parlament prije mjesec dana usvojio je rezoluciju kojom
se, u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije,
zahtijeva dodavanje prava na siguran i zakonit pobačaj u Povelju
EU-a. Čak 336 zastupnika glasalo je za, 163 bilo je protiv,
a 39 suzdržanih.
Zastupnici su posebno pritom naglasili kako se u nekim zemljama
zdravstvene ustanove pozivaju na “priziv savjesti”, što
nerijetko predstavlja jednu od glavnih praktičnih prepreka
pobačaju i u Hrvatskoj. U nekim se našim bolnicama, stoga,
navedeni zahvat uopće ne obavlja, a među njima je čak
pet njih u Slavoniji. To su OB
Vinkovci, OB Našice, OB
Požega, OB Virovitica i OB Nova
Gradiška, dok pobačaj još ne provodi ni OB
Knin.
Provjerili smo, stoga, kakva je situacija u ostalim
slavonskim bolnicama po pitanju pobačaja. U osječkom
KBC-u tako je tijekom 2023. učinjeno 170 namjernih
prekida trudnoće, dok iz vukovarske i
slavonskobrodske bolnice na pitanje koliko je
pobačaja načinjeno tijekom prethodnih pet godina nismo
dobili odgovor.
Inače, u Hrvatskoj, Srbiji te Bosni i
Hercegovini prekid trudnoće moguć je do isteka 10., odnosno
12. tjedna od dana začeća ako se računa prvi dan zadnje
menstruacije. Takva se praksa trenutno provodi i u
Danskoj, no njezina je Vlada prije nekoliko dana
odlučila kako će žene u toj skandinavskoj zemlji imati pravo
izabrati prekid trudnoće do kraja 18. tjedna od dana začeća, piše
net.hr.
“Nema medicinskih dokaza za trenutačnu granicu, a također ne
postoji ništa što bi upućivalo na to kako će biti znatno više
pobačaja ili kako će se obavljati mnogo kasnije ako povisimo
granicu”, izjavila je svojevremeno danska ministrica unutarnjih
poslova i zdravstva Sophie Løhde.
Očekuje se kako će navedena izmjena zakona stupiti na snagu
sredinom 2025., a prema njoj će čak i djevojčice u dobi od
15 do 17 godina imati pravo samostalnog odlučivanja o izvršenju
pobačaja bez pristanka roditelja ili odobrenja
specijalističke komisije.
Praksa pokazuje kako je upravo u Hrvatskoj najteže dobiti
spomenuto odobrenje komisije, za razliku od Slovenije, Srbije te
Bosne i Hercegovine u kojima se u molbama mogu navesti i
socio-ekonomski razlozi za prekid trudnoće.
Tome zasigurno doprinose i manifestacije kao što su Hod za život
koji će se ove godine organizirati u tri slavonska grada – u
Osijeku 11. svibnja, u
Vinkovcima 18. svibnja te u Slavonskom
Brodu 7. rujna.
”Ova miroljubiva inicijativa građana potrebna je u svakom gradu
i svakoj sredini jer traži uvažavanje znanstvenih činjenica koje
izvan svake sumnje potvrđuju da život svakoga od nas počinje
začećem. Već 18. dana od trenutka začeća djetetu kuca srce.
Također, sva ljudska bića prolaze isti put razvoja. Svi mi
proveli smo prvih devet mjeseci u tijelu svoje majke te smo
povezani zajedničkom stvarnošću da nam u tim mjesecima, još
intenzivnije nego inače u životu, treba ljubav i zaštita naše
majke i oca, ali i društva u cjelini. Nema nerođenoga
djeteta koje nikome nije važno! Svako je dijete željeno od
nekoga”, poručili su organizatori ove
inicijative.
>> Održan četvrti po redu Hod za život u Osijeku, u Tvrđi ih dočekali kontra plakati
Prvo je takvo događanje održano 2016. u Zagrebu te se
od tada svake godine povećava broj njegovih sudionika i
gradova. Uz Sinj, ove će se godine po prvi puta hodati i u
Opuzenu.