Kada su koncentracije određene biljne vrste u zraku umjerene ili visoke, tada je veća vjerojatnost da će njezina pelud izazvati alergijsku reakciju
Grad na Dravi ovih je dana pun peludi topole koje u nekim trenutcima bude toliko puno da njegove ulice izgledaju kao da je na njih pao snijeg.
S obzirom na neposrednu blizinu šume, gomila je bijelih nakupina u zraku bila prisutna i na Opus Areni tijekom subotnje utakmice između NK Osijeka i NK Istre 1961. Ipak, dio je te alergene šume porušen pri izgradnji stadiona, pa je količina ipak bila manja u odnosu na prethodna razdoblja.
Međutim, navedena pojava i dalje predstavlja javnozdravstveni problem u Osijeku kao gradu koji obiluje zelenilom, a još se inalazi u blizini mjesta poput Bilja i Kopačkog rita koja su puna različitih biljnih vrsta, a time i alergenog peluda.
”Pelud je sama po sebi sastavni dio životnog ciklusa svake biljke. No, nema svaka vrsta jednaki alergeni potencijal – kod nekih je viši, a kod nekih niži. Vrstu s visokim alergenim potencijalom najlakše ćete prepoznati tako što izaziva alergijsku reakciju kod velikog broja ljudi osjetljivih na pelud”, ističe za SiB.hr biolog Ivan Damjanović s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo OBŽ-a.
Dodaje kako topola ipak nema toliko visok alergeni potencijal kao što je to slučaj kod, primjerice, ambrozije koja cvate u srpnju, kolovozu i rujnu. Međutim, kada su koncentracije određene biljne vrste u zraku umjerene ili visoke, tada je veća vjerojatnost da će njezina pelud izazvati alergijsku reakciju.
”Čestice topole prisutne su već dva mjeseca u zraku, a njihovom bržem širenju ovih dana po gradu zasigurno doprinose jaki vjetrovi. Naime, što su oni češći, to će širenje peludi biti uspješnije, što je za biljke dobro, no za alergičare baš i nije”, navodi Damjanović.
Pelud u zraku na utakmici između NK Osijeka i NK Istre 1961; FOTO: Davor Javorović/PIXSELL
Osim topole, u procesu su cvatnje trenutno različite trave te kopriva i breza koje također imaju visok
alergeni potencijal. Nakon njih, šumama počinju prevladavati čempres, hrast, grab i javor.
”Kada sagledate cijelu godinu, uočit ćete kako je alergena pelud konstantno prisutna u zraku – samo dolazi do izmjene biljnih vrsta koje u tome prednjače. Primjerice, u prosincu cvjetaju joha i lijeska, što se na prvu čini beznačajno, no postoje ljudi koji su alergični i na njih”, govori Damjanović.
Prema pisanju
Telegrama, procjenjuje se da oko 40 posto europskog stanovništva muku muči s peludnim alergijama, dok je u Hrvatskoj riječ o oko deset posto populacije. Među alergičarima na pelud na području Osijeka 53-godišnji je Ivan koji se s navedenim stanjem suočava gotovo deset godina.
”Alergija se pojavi i prestane bez ikakvog razloga. Liječnici za to nemaju objašnjenja. Ove su godine biljke očito ranije krenule cvasti jer je prije i zatoplilo, a topola je među prvima, pa su kod mene već prisutni simptomi poput kihanja te suzenja očiju”, prepričava Ivan koji tegobe ublažava tabletama i umjetnim suzama.
S druge strane, 57-godišnja Ljiljana alergična je na ambroziju već više od dvadeset godina, što pripisuje
nekadašnjem nezdravom načinu života, nekvalitetnoj prehrani i stresu. Međutim, iz godine u godinu sve joj je bolje budući da jača imunitet na prirodne načine.
”Uz to što koristim kapi za oči, sprej za nos i tablete, mislim da je najvažnije to što sam promijenila cjelokupni stil života – hranim se zdravije, manje radim i rjeđe se sekiram, pa pretpostavljam da mi se organizam sada lakše bori s alergijom”, kaže Ljiljana.
Alergičarima se još preporučuje i što češći boravak u zatvorenim i klimatiziranim prostorima, a ako što
trebaju obaviti u gradu, neka to učine rano ujutro ili kasno poslijepodne budući da je tada prisutna niža koncentracija peludi u zraku. Nakon što se vrate kući, neka prozrače odjeću koju su nosili, a u kojoj se također, iako nerijetko nisu vidljive golim okom, nalaze čestice peludi. U konačnici, dobro je da, uz savjetovanje s liječnikom, prate i peludne
kalendare na kojima piše kada koja biljka počinje cvasti u određenoj godini.