Pročelnica Upravnog odjela za javne financije OBŽ Snježana Raguž dodala je da se, od ukupno planiranog proračuna, gotovo 93 milijuna eura odnosi na županijski proračun, a preostalih 157,6 milijuna eura na vlastite i namjenske prihode proračunskih korisnika koji su samo evidencijski prikazuju
Proračun Osječko-baranjske županije za 2024. godinu, u iznosu od 250,6 milijuna eura, većinom glasova nazočnih vijećnika (29 za, 10 protiv) usvojen je na danas (15. prosinca) održanoj 26. sjednici Skupštine Osječko-baranjske županije. Novi proračun je smanjen za 7,46 % u odnosu na važeći za 2023. godinu, a razlog tomu je najvećim dijelom što Opća bolnica Našice u 2024. godini izlazi iz županijskog proračuna te postaje proračunski korisnik državnog proračuna. Vijećnici su također podržali prijedlog projekcije proračuna za 2024. i 2025. godinu.
”Proračun Osječko-baranjske županije za 2024. godinu je, kao i prethodni proračuni, i razvojan i poticajan. Pri njegovom donošenju vodilja su bili svi projekti koje Županija provodi, koji su završeni ili se još provode te koji se planiraju. I u daljnjem radu planiramo ulaganja u projekte koji pridonose jačanju gospodarstva, stvaranju pozitivne i poticajne poduzetničke klime, uz visoku razinu socijalne osjetljivosti, a sve na korist svih naših žitelja”, poručio je župan Mato Lukić.
Na izjavu vijećnice Sanje Bježančević da proračun nije ni razvojni ni socijalni, župan je odgovorio kako ga nitko od njih tko bi sastavljao proračun ne bi jednako sastavio, no smatra da je Proračun i razvojan i socijalan.
”O tomu, između ostaloga, svjedoče i projekti koje provodimo i koje smo uspješno završili i stavili u funkciju poput Gospodarskog centra OBŽ, Regionalnog distribucijskog centra OBŽ za voće i povrće ili gradnje I. gimnazije. Kada je riječi o demografskoj slici, koja je takva kakva je, ulaganjem u gospodarstvo siguran sam da možemo utjecati i na poboljšanje tog stanja, a to i činimo”, rekao je župan.
Pročelnica Upravnog odjela za javne financije OBŽ Snježana Raguž dodala je da se, od ukupno planiranog proračuna, gotovo 93 milijuna eura odnosi na županijski proračun, a preostalih 157,6 milijuna eura na vlastite i namjenske prihode proračunskih korisnika koji su samo evidencijski prikazuju.
”Nakon podmirenja zakonskih obveza, za djelovanje uprave i otplate kredita, od županijskog proračuna oko 59 milijuna eura raspoređeno je na razne projekte i programe, kojih se puno nastavlja. Tako je 9,6 milijuna eura osigurano za gospodarstvo, promet i investicije, zatim 22,7 milijuna eura za obrazovanje, sport i tehničku kulturu, od čega se 10,2 milijuna eura odnosi na završetak zgrade I. gimnazije, potom 19,1 milijuna eura za poljoprivredu, lovstvo, ruralni razvoj i turizam, 2,4 milijuna eura za kulturu, od čega oko jedan milijun eura za HNK u Osijeku jer smo jedina županija koja financira nacionalno kazalište, oko tri milijuna eura za zdravstvo, socijalnu skrb, novorođenu djecu, umirovljenike, osigurana su sredstva za stipendije učenika i studenata te druge stavke”, istaknula je Snježana Raguž, pročelnica Upravnog odjela za javne financije OBŽ.
Na dnevnom redu 26. sjednice bila je ukupno 21 točka, a većina se odnosila na prateće odluke u vezi novog proračuna. Dijelom se izdvaja točka ”Prijedlog Programa mjera potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Osječko-baranjske županije za razdoblje 2024. – 2027. godine”. Ovom odlukom Osječko-baranjska županija zapravo uvodi tri nove mjere potpora u poljoprivredni, dakako, uz 13 koje se već primjenjuju, a nove se odnose na svinjogojstvo, pčelarstvo i povrćarstvo.
Točku ”Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti Javnoj ustanovi Županijskoj razvojnoj agenciji Osječko-baranjske županije na sklapanje Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava u provedbi aktivnosti jačanja kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini za korištenje sredstava EU fondova” komentirao je ravnatelj Javne ustanove Županijske razvojne agencije OBŽ Denis Ćosić.
”Radi se o dodjeli Sporazuma o bespovratnim sredstvima za jačanje kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini za povlačenje sredstava iz europskih fondova. Drugim riječima, radi se o projektu tehničke pomoći za 2024. i 2025. godinu. Sredstva su u iznosu od milijun eura, a dodjeljuje ih Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Aktivnosti koje ćemo provoditi kao regionalni koordinator odnose se na pomoć u pripremi projektnih prijedloga za javno-pravna tijela i ustanove na području Osječko-baranjske županije, pomoć u provedbi projekta nakon odobrenja sredstava te praćenje i izradu strateških dokumenata. Projekt koji je upravo završio imao je odlične rezultate, svi pokazatelji su bili više nego prebačeni, konkretno, jedan od pokazatelja je da moramo imati minimalno 40 projekata u pripremi i provedbi u naredne dvije godine”, rekao je Ćosić.
Na početku sjednice pet vijećnika postavilo je pitanja i predložilo inicijative županu Mati Lukiću, no prije odgovora na ta pitanja župan je informirao vijećnike o njihovim inicijativama s prethodne sjednice. Kazao je kako su inicijative u vezi projekta besplatnog prijevoza onkoloških pacijenata, osnivanju zaštitnih radionica za osobe s invaliditetom te liječničkim pregledima vatrogasaca u pulmološkim ordinacijama odmah uzete u razmatranje i pokrenute potrebne procedure.
Vijećnik Marko Bogatić predložio je inicijativu za izgradnju vatrogasnog doma u Belom Manastiru, kako bi se riješio problem njihova smještaja, kao i pitanje smještaja skladišta Crvenog križa nakon što MORH ponovno preuzme tamošnju vojarnu. Župan Mato Lukić odgovorio je da DVD i JVP u Belom Manastiru neće ostati na ulici, nego će se sigurno pronaći najbolje rješenje u suradnji s Gradom Belim Manastirom i MORH-om.
Vijećnik Boris Piližota upitao je župana može li potvrditi da će učenici pohađati 1. gimnaziju u novim prostorima u školskoj godini 2024./2025., a župan odgovorio kako je rok završetka radova 20. studenoga 2024. godine, nakon čega slijedi opremanje škole. Piližota je također ponovio inicijativu da OBŽ sufinancira građanima postavljanje solarnih panela. Župan je uvažio inicijativu koja će se razmatrati u suradnji s Gradom Osijekom.
Vijećnik Josip Skočibušić pitao je kada će biti implementirana aplikacija Otvoreni proračun i hoće li se odnositi i na sve tvrtke i ustanove kojima je osnivač Županija. Župan Lukić je odgovorio kako je transparentnost proračuna propisana Zakonom o proračunu te da je aplikacija priređena i Županija kreće s objavom podataka 1. siječnja 2024. godine.
Vijećnika Ivicu Beširović zanimalo je gdje građani mogu odlagati infektivni otpad koji se uglavnom baca u miješani komunalni otpad, a župan je kazao kako je svjestan problema s odlaganjem tog otpada te će resorni upravni odjel u skladu s ovlastima pokrenuti postupak traženja rješenja.
Vijećnik Krešimir Čabaj postavio je pitanje vezano za Centar za autizam u Osijeku, osobito kada će biti omogućen boravak korisnika starijih od 21 godinu. Predložio je i da se rastereti Županijski proračun tako da se ukine tvrtka za zbrinjavanje otpada EKOS. Župan je rekao da EKOS uredno posluje, a predsjednik Uprave EKOS-a Branimir Pašić pozvao je vijećnika da posjeti tvrtku kako bi ga upoznali s radom.
Pitanje o Centru za autizam postavljeno je i na konferenciji za medije.
”Dogodilo se da je grijanje na dva ili tri dana prestalo raditi, radi se o novom sofisticiranom sustavu u kojemu je došlo do kvara. Ljudi koji su zaduženi za održavanje tog sustava, a koji je velik, moderan i kompleksan, otklonili su kvar u roku nekoliko dana te je Centar nastavio normalno raditi. Djeca, naravno, nisu dolazila, s obzirom na uvjete i činjenicu da ne mogu sjediti u hladnom. Što se tiče nove socijalne usluge, a to je poludnevni boravak za osobe starije od 21 godinu, mi smo u suradnji s Udrugom Dar, inicirali razvoj ove usluge te se usuglasili da bi to bilo moguće u prostoru u blizini Centra za autizam. Niz stručnjaka došlo je vidjeti o kakvoj zgradi se radi, a nakon izvida su predložili određene mjere koje će biti financijski zahtjevne, međutim mi smo i za iduću godinu osigurali sredstva, kao što ćemo činiti i u budućnosti. Danas je raspisan natječaj za izradu projektno-tehničke dokumentacije koji traje do 5. siječnja te se nadamo da ćemo taj administrativni dio riješiti što prije kako bismo krenuli s adaptacijom. Sam Centar mora zadovoljavati visoke kriterije, a Županija je ta koja daje dozvolu za rad, i to ćemo učiniti čim budu ispoštovani svi uvjeti”, rekao je Lukić.
”Neću dopustiti da Centar za autizam bude predmet stjecanja političkih bodova, a osobito se neću upustiti u to. Svatko ima pravo reći što želi, no njemu na dušu ide želi li se baviti politikom kroz ovako osjetljivu temu i potrebe djece i njihovih roditelja. Stvar je političkih stranaka da li će to povlačiti na sjednicama ili dalje, no ja na to neću pristati. Ovo nije usluga koju su inicirali ni kolege vijećnici, ni ja, međutim u poslu koji trenutno radim želim napraviti sve u korist djece i njihovih roditelja, bez ikakve politike”, zaključio je.