Uočene razlike u osjetljivosti na vrućinu i hladnoću mogu se povezati s brojnim čimbenicima, uključujući lokalnu klimu, učinke urbanih toplinskih otoka, pristup zdravstvenoj skrbi ili pak pokrovnost tla (npr. dostupnost vode ili drveća)
Nedavno je u časopisu
The Lancet Planetary Health objavljeno istraživanje o
utjecaju visokih i niskih temperatura na smrtnost u europskim
urbanim područjima, odnosno u sveukupno 854 grada diljem
kontinenta. Analiza je provedena u razdoblju od 1.
siječnja 2000. do 12. prosinca 2019. godine, koristeći skup
podataka s Eurostata i ostalih sličnih stranica. Istraživači
su tijekom analize uzeli u obzir geografske razlike i rizike
specifične za određenu dob.
Što se tiče učinaka povezanih s vrućinom, postojao je jasan
gradijent sjeverozapad–jugoistok, s relativno malim
standardiziranim stopama prekoračenja u Irskoj i Ujedinjenom
Kraljevstvu, ali velikim standardiziranim stopama prekoračenja u
jugoistočnim zemljama. Najviša standardizirana prekomjerna
stopa smrtnosti povezana s vrućinom bila je 58 (37–76) na 100
tisuća osoba i izmjerena je upravo u Osijeku.
Standardizirajući dobne razlike, istraživači su pronašli značajne
razlike u temperaturnoj osjetljivosti između
regija. Osobito je bilo povećanih utjecaja hladnoće i
vrućine u istočnoj Europi, pri čemu su zemlje poput Hrvatske,
Bugarske i Rumunjske pokazale veću osjetljivost od zemalja
zapadne Europe. Općenito gledajući, prekomjerna je
smrtnost bila niža u zapadnoj Europi, nego u drugim
regijama, uključujući sjevernu i južnu Europu,
izuzev nekoliko većih gradova poput Londona i Pariza.
Sjeverne su zemlje pokazale najmanji rizik od vrućine, ali i
relativno nisku osjetljivost na hladnoću s obzirom na mnogo veću
izloženost niskim temperaturama, što ukazuje na njihovu
bolju sposobnost prilagodbe na krutu hladnu klimu, posebice
u usporedbi sa zemljama u istočnoj regiji, pa tako i s Hrvatskom.
Također, osjetljivost na vrućinu povećavala se s godinama,
iako je razlika bila manja nego što je bila za hladnoću.
Sveukupno promatrajući, oko 60 % ukupne stope mortaliteta činilo
je stanovništvo starije od 85 godina.
Međutim, uočene razlike u osjetljivosti na vrućinu i
hladnoću mogu se povezati s brojnim čimbenicima, uključujući
lokalnu klimu, učinke urbanih toplinskih otoka, pristup
zdravstvenoj skrbi ili pak pokrovnost tla (primjerice,
dostupnost vode ili drveća).