Ova izložba na simboličan način ukazuje na problem otpada, u Europskoj uniji godišnje nastane preko dvije i pol milijarde tona različitog otpada
U sklopu izobrazno-informativnih aktivnosti vezanih uz
gospodarenje otpadom, tvrtka Unikom d.o.o. u suradnji s poznatim
osječkim umjetnikom, Nikolom Fallerom i
studentima Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku pokrenula
je ideju za stvaranje Resculpt parka, prvog takvog u Hrvatskoj.
Park je smješten u sklopu osječkog Kampusa, a predstavljeno je
pet monumentalnih skulptura koje prikazuju mogućnost kreativnog
izričaja s otpadnim materijalima te ujedno promovira reciklažna
dvorišta u javnosti. U otvorenju park sudjelovala je i OŠ Frana
Krste Frankopana, čiji su treći razredi uz pomoć KIFOS-a odradili
poligon u prirodi, a potpuni dojam otvorenja upotpunio je i
Plesni studio Shine sa svojom koreografijom.
“Ideja za ovaj projekt je došla je od strane Unikoma, ja sam bio
posebno radostan što su mi predložili da napravimo ovako jednu
izložbu. Prije 13 godina sam imao zadovoljstvo raditi skulpturu
jedan tornado na Zelenom otoku, kad je došla ova ideja da
uključimo i studente bilo mi je posebno drago jer i s njima rado
radim. Tjedan dana kopali smo po kontejnerima, izvlačili
svakojake stvari koje su ljudi odbacili, mogu reći da mi je s
jedne strane žao što kao društvo stvaramo toliko puno otpada.
Toliko stvari ima čak i dobrih, koje sam ja našao, koje su ljudi
odbacili, a mogle bi se još koristiti. Upravo ovaj projekt služi
tome da pokažemo kako otpad može poslužiti za kreativan izričaj
kako je jako bitno da osvijestimo potrebu za reciklažom i brigom
za naš okoliš”, ukazao je osječki umjetnik, Nikola
Faller.
>> U Osijeku izgrađen umjetnički grad od recikliranog otpada
Igor Pandžić, direktor Unikom d.o.o. izjavio je:
“Zahvalio bi se svim suradnicima od gospodina Fallera, Akademije
za umjetnost i kulturu, Sveučilišta, ekipe za gospodarenje
otpadom iz Unikoma, a i našim građanima koji su upravo taj otpad
donijeli na Reciklažno dvorište, a koje smo onda iskoristili i
napravili prvi park. (…) Želim naglasiti da ćemo i dalje raditi
edukativne aktivnosti u sklopu Unikoma kako smo radili i prošle
godine jer i naša kampanja Eco City LegOSI će završiti za koji
tjedan ŠTO ćemo najaviti predstavljanjem aplikacije Moj Unikom.”
U projekt je uključen i Kineziološki fakultet u Osijeku, a
prodekan za razvoj, stručni rad i organizaciju poslovanja
fakulteta doc.dr.sc. Tvrtko Galić rekao je:
“Unikom se brine za očuvanje cijelog našeg grada, cijelog našeg
okoliša, dok smo mi kao KIFOS ovdje da bismo čuvali ono fizičko
zdravlje naših sugrađana i da bismo pripremili naše studente
upravo za dat zadatak. (…) Budući da smo se doista s radošću
odazvali i ubuduće ćemo biti na raspolaganju za sva ova
događanja, započeli smo s Danom planeta Zemlje, a završit ćemo
krajem svibnja sa Svjetskim danom sporta i danom našeg
fakulteta.”
“Prodekan za razvoj održivosti u umjetnosti i kulturi novo je
prodekansko mjesto na Akademiji i ponosni smo što možemo
reći da je prvo na akademijama u Hrvatskoj takvoga tipa i sigurni
smo da svi smjerovi održivosti koje na Akademiji promoviramo
zapravo jesu nešto što će u budućnosti dati dobre rezultate.” –
izjavila je prodekanica za održivi razvoj, Akademije za umjetnost
i kulturu, doc.dr.sc. Tatjana Ileš.
Prof.dr.sc. Drago Šubarić, prorektor za
strategiju razvoja i financije, Sveučilišta J. J. Strossmayer u
Osijeku istaknuo je: “Vjerujem da će ova izložba na simboličan
način ukazati na problem otpada, u Europskoj uniji godišnje
nastane preko dvije i pol milijarde tona različitog otpada i
Europska unija provodi brojne aktivnosti kako bi prešla na kružno
gospodarstvo. (…) Nedavno smo pokrenuli specijalistički studij
Održivo i kružno biogospodarstvo te smo na taj način dali svoj
doprinos rješavanju ovih problema. (…) Vjerujem da ćemo
zajedničkim radom i obrazovnjem, ali koristeći umjetnost
uspjeti doskočiti ovom globalnom problem i dati svoj doprinos.”
Prof.dr.sc. Tihomir Florijančić, predsjednik
Gradskog vijeća istaknuo je:
“Grad Osijek postavio si je velike standarde u politici
gospodarenja otpadom, na prvom mjestu tu bih istaknuo da smo
prešli onih famoznih 50% u razdvajanju otpada i više ne plaćamo
takozvanu poticajnu naknadu ili kaznu zato što ne odvajamo više
od 50 % otpada. Nadalje rekao bi da su i naši građani vrlo
disciplinirani u odvajanju šest vrsta otpada u one popularne
šarene spremnike…”