U spoju znanosti i umjetnosti, stručni poslijediplomski specijalistički studij podijeljen je u 4 smjera u kojima se uči terapija kroz vizualne, glazbene, plesne i dramske umjetnosti
Rehabilitacija crtanjem za depresiju, terapija muzikom za
anksioznost ili psihodrama za PTSP. Sve to nudi novi studij
Kreativne terapije na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku,
u suradnji s Klinkom za psihijatriju Sveti Ivan u Zagrebu.
“Kroz kreativni proces dolazimo do onih elemenata koji su
smješteni u vizualnom dijelu mozga i dolazimo do toga da ono što
se pojavi pred vama je slika unutrašnjeg stanja i tada počinjemo
govoriti o tim temama”, kaže Jasmina
Pacek s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.
U spoju znanosti i umjetnosti, stručni poslijediplomski
specijalistički studij podijeljen je u 4 smjera u kojima se uči
terapija kroz vizualne, glazbene, plesne i dramske umjetnosti.
“Terapiju pokretom i plesom koristimo za više populacija, od
emocionalno ponašajnih poteškoća, ovisnosti, trauma, čisto kod
osobnog razvoja, kod neuroloških oboljenja i kod psihičkih
bolesti je vrlo efikasna”, govori Sanela
Janković Marušić s Akademije za umjetnost i
kulturu u Osijeku.
Pandemija, potresi, ratovi – nesigurno i neizvjesno vrijeme u
kojim živimo, utjecalo je na naše mentalno zdravlje, a posebno su
osjetljiva djeca.
Podaci UNICEF-a pokazuju 44 tisuće adolescenata u dobi od 10 do
19 godina u Hrvatskoj imaju problema s mentalnim zdravljem. U
prvih 9 mjeseci ove godine, porastao je broj pokušaja suicida
djece u dobi od 14 do 18 godina za čak 30 postu, u odnosu na isti
period lani.
“To je i porast i poraz za sve nas i društvo i veliki izazov za
našu struku”, govori Vladimir Grošić,
ravnatelj Klinike za psihijatriju Sveti Ivan.
Pogotovo ako se uzme u obzir da nedostaje dječjih psihijatara –
tvrdi pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju pri
KBC-u Zagreb.
“Ako govorimo regionalno, ima oko 45 dječjih psihijatara, a to je
nedostatno, negdje 100, 120 bi nas trebalo biti”,
kaže Ivan Begovac iz Hrvatskog društva
za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju.
Ista stvar je i s raspoloživim krevetima.
“Ako vi nemate u slučaju depresije, samoozljeđivanja ili pokušaja
suicida dijete gdje stacionarno primiti, onda smo u velikom
problemu”, govori Begovac.
Na razini Hrvatske postoji 60 kreveta za djecu na psihijatriji, a
trebalo bi ih biti barem duplo više.