Osnovni cilj projekta potaknuti raspravu prisutnih, prikupiti iskustva i izazove s kojima su se poslodavci i radnici susretali tijekom dosadašnjeg rada na daljinu
Na danas održanom okruglom stolu na temu budućnosti rada
na daljinu poslodavci i predstavnici sindikata
raspravljali su o načinima kako najbolje zakonski urediti to
područje te pomiriti zajedničke interese – produktivnost rada na
daljinu i potencijalni stres, fleksibilnost organizacije rada te
balans između rada i privatnog života.
Na okruglom stolu govorilo se i o tome hoće li se načini
organizacije rada tijekom pandemije nastaviti i kada onda završi,
što je u izmjenama radnog zakonodavstva važno sindikatima, a što
poslodavcima te kakva su iskustva razvijenih EU zemalja poput
Norveške.
Anica Ferić, pravna savjetnica u Sindikatu
naftnog gospodarstva i koordinatorica projekta, izjavila je da je
rad na daljinu puno više od rada od kuće. On predstavlja rad
neovisno o lokaciji kao fiksnog mjesta rada, što moderna
digitalna tehnologija omogućuje.
Navodi da se, u Hrvatskoj ipak, zbog postojećih velikih
administrativnih ograničenja hrvatskog zakonodavstva, rad na
daljinu u praksi najčešće svodi samo na rad od kuće.
“Zakon o strancima početkom godine je digitalne nomade, strance
koji rade na daljinu za vanjske kompanije, bez administrativnih
ograničenja, slobodno mijenjajući mjesto rada u Republici
Hrvatskoj, kao atraktivnoj turističkoj destinaciji – upravo zbog
takvog rada stavio u povoljniju poziciju u odnosu na druge
kategorije stranaca. To znači da Republika Hrvatska prepoznaje i
pozdravlja takav rad, ali nažalost, takvu slobodu rada još nije
omogućila i domaćim radnicima. To moramo korigirati, omogućiti
isti benefit i hrvatskom radniku”, izjavila je.
Konačno je naglasila da se u novim zakonskim odredbama posebna
pozornost treba posvetiti postavljanju jasnih granica radnog
vremena, zdravlja i sigurnosti te privatnosti kroz pravo na
isključenje, ograničenje nadzora i ograničenje prikupljanja
podataka radnika, radi zaštite radnika uslijed uočenih izazova
pri takvom radu za vrijeme pandemije.
Također, u uvodnom je dijelu Iva Nappholz,
pravna savjetnica u HUP-u i članica projektnog tima projekta
DEVOTE, kazala kako je osnovni cilj projekta potaknuti raspravu
prisutnih, prikupiti iskustva i izazove s kojima su se poslodavci
i radnici susretali tijekom dosadašnjeg rada na daljinu te
temeljem istih pripremiti smjernice za izmjenu zakonodavnog
okvira koje će u konačnom obliku biti dostavljene resornom
ministarstvu. Dodala je i kako je ovo posljednji okrugli stol o
budućnosti rada na daljinu koji se organizira prije završne
konferencije u Zagrebu.
Henrik Munthe, pravnik u udruzi poslodavaca iz
Norveške (NHO) i član projektnog tima projekta DEVOTE, istaknuo
je kako će smjer u kojem će se ići vezano uz izmjene regulacija
rada na daljinu u Norveškoj, uključivati obvezu savjetovanja s
radnicima i osiguravanje pisane informacije o reguliranju rada na
daljinu te mogućnosti inspekcije rada da kontroliraju i taj oblik
rada.
Josipa Klišanin, načelnica Sektora za radne
odnose u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i
socijalne politike (MROSP) naglasila je potrebu za stvaranjem
kvalitetnijeg zakonodavnog okvira koji će se prilagodi potrebama
suvremenog doba te potpunije definirati radno pravne institute i
odgovarajuću razinu zaštite prava radnika odredbama koje
omogućavaju fleksibilnu organizaciju rada prema potrebama
poslodavca te prema osobnim i obiteljskim potrebama radnika.
“U reguliranju rada na daljinu najbitnije je učiniti pravila
jednakima za sve dionike u procesu – samo jasna, unaprijed
definirana pravila za poslodavce i radnike mogu iznjedriti
kvalitetne ishode za te poslodavce i radnike, a samim time i za
hrvatsko društvo u cjelini”, kazao je Denis
Sušac, osnivač i član uprave tvrtke Mono d.o.o. i
predsjednik Izvršnog odbora HUP Podružnice Osijek.
Kao uvod u raspravu moderatorica i voditeljica projekta DEVOTE,
Iva Tomić, iznijela je set statističkih pokazatelja vezano uz rad
na daljinu. Pa je tako, između ostalog, pokazala da je prema
službenoj statistici tijekom 2020. u Hrvatskoj tek 3% zaposlenih
uobičajeno radilo na daljinu, dok je povremeno na daljinu radilo
dodatnih 8% zaposlenih. S druge strane, procijenjeni udio poslova
koji se u hrvatskom gospodarstvu može raditi na daljinu je oko
34%, što znači da je jaz između poslova koji se rade na daljinu
(11%) i ukupnog potencijala veći od 20% ukupne
zaposlenosti. S druge strane, na razini EU od potencijalno
37% zaposlenih koji bi mogli raditi na daljinu, tijekom 2020.
uobičajeno ili povremeno radilo je gotovo 21% zaposlenih pa je
taj jaz znatno manji.
“Ovo otvara veliku priliku da kroz zakonski okvir stvorimo uvjete
kako bismo što jednostavnije primjenjivali mogućnost rada na
daljinu, s ciljem olakšavanja uspostavljanja bolje ravnoteže
između privatnog i poslovnog života radnika i približavanja
europskoj i svjetskoj praksi”, zaključila je Tomić.
Okrugli stol održan je u sklopu projekta DEVOTE-Developing of
teleworking future (Budućnost rada na daljinu) kojeg provodi
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u suradnji sa Sindikatom
naftnog gospodarstva (SING) i norveškom udrugom poslodavaca (The
Confederation of Norwegian Enterprise – NHO).