Mnogi stanari, koji su do sada uredno plaćali ovaj dio 'režija', razmišljaju da prestanu s plaćanjem
Rijetko kome bi palo na pamet da pričuvu,
zakonsku obavezu svakog vlasnika stana u stambenim
zgradama, ne plati. Iz pričuve se financiraju svi potrebni radovi
na zgradi. S vremenom se iz tog budžeta obnavlja vanjska
fasada kao i unutarnje instalacije i brojne druge stvari. No
nekoliko je vlasnika stanova u osiječkom Sjenjaku odlučilo
ne plaćati pričuvu. I nitko
im ništa ne može.
Mnogi stanari, koji su do sada uredno plaćali ovaj dio ‘režija’,
razmišljaju da prestanu s plaćanjem. No neki bi već sljedeći dan
mogli ostati s blokiranim računom. Pitaju se – kako to?
“Gospodin ne plaća pričuvu već godinama. Prema informacijama
kojima raspolažemo, na temelju izvješća upravitelja, trenutačno
mu dug za pričuvu iznosi oko 15 tisuća kuna. On
je u mirovini, dakle prihode ima, stan je u njegovu vlasništvu,
znamo da mu stižu ovrhe, ali situacija se godinama ne mijenja. On
pričuvu ne plaća! Toliko smo ogorčeni. Ne razumijemo kako mu to
uspijeva?! Mogu se kladiti da bilo tko od nas pričuvu prestane
plaćati da bi mu ovrha “sjela” drugi mjesec! No unatoč tome
toliko nam je dosta cijele priče da razmišljamo i mi ostali
pričuvu prestati plaćati, pa što bude!”, kazao je suvlasnik
zgrade na Sjenjaku za Glas Slavonije.
Iz Zavoda za stanovanje, koji je upravitelj ove zgrade u Osijeku,
a čija se pravna služba uistinu može pohvaliti sa zavidnim
postotkom uspješne naplate dugovanja za pričuvu (trenutačno čak
92 posto, te sedam posto više nego lani), objasnili su što se
točno događa u ovakvim slučajevima nemogućnosti naplate kroničnih
dugovanja. Kao i kako funkcionira sustav prisilne naplate
dugovanja.
“U konkretnom slučaju i sličnim slučajevima Zavod u ime i za
račun suvlasnika redovito pokreće ovrhe na novčanim sredstvima
dužnika. Postupci prisilne naplate tražbine provode se prema
nalogu ovrhovoditelja (suvlasnika) na svim računima i oročenim
novčanim sredstvima ovršenika u svim bankama, prema osobnom
identifikacijskom broju posredstvom Fine, kao jedinstvenog mjesta
za provedbu ovrhe. Preko Zavoda u Finu se dostavlja osnova za
plaćanje, pripadajući zahtjev i dokaz o uplati predujma naknade
za provedbu ovrhe. Zaprimljena osnova za plaćanje upisuje se u
Očevidnik redoslijeda osnove za plaćanje, prema vremenu primitka
te se izračunava ukupan iznos duga prema osnovi za plaćanje
(glavnica, kamate i troškovi postupka). Fina daje nalog banci za
zapljenu sredstava u iznosu obračunatog duga prema osnovi za
plaćanje do prijenosa sredstava na račun ovrhovoditelja. Predmet
ovrhe mogu biti stvari i prava na kojima se
prema zakonu može provesti ovrha radi namirenja tražbine –
imovina ovršenika (novac, pokretnine, vrijednosni papiri i
drugo), kao i neko ovrhovoditeljevo neimovinsko pravo. Izbor
predmeta ovrhe je na ovrhovoditelju.
Predmet ovrhe ne može biti nekretnina ako glavnica ne
prelazi iznos od 20.000 tisuća kuna, osim u iznimnim
slučajevima, te postoji naravno mogućnost da se i na taj način
naplati tražbina, što se izbjegava maksimalno ako postoji
drukčija mogućnost da se potraživanje naplati”, objašnjavaju iz
Zavoda za stanovanje.
U ovome slučaju suvlasnici mogu samo čekati da njihovom neplatiši
ukupni dug za pričuvu postane veći do 20 tisuća kuna. Ili da, u
međuvremenu, dug za pričuvu u Očevidniku dođe na red za plaćanje
iz njegovih raspoloživih redovnih prihoda. Što pak predstavlja
poduže čekanje ako je dužnikova mirovina skromna, a dugovanja
prema drugim dužnicima, koji imaju prednost naplate, velika, piše
Glas Slavonije.