vruće drveće

Vizentaner: “Ne možemo dozvoliti da stablo nekog ozlijedi ili ubije”

Dubravka Petric/PIXSELL

Ivica Tikvić, profesor doktor s Šumarskog fakulteta u Zagrebu, boravio je danas u Osijeku i održao konferenciju za novinare povodom posljednje sjeće stabala u osječkim parkovima i ulicama.

Građani su javno već izrazili nezadovoljstvo takvim djelovanjem
pa se tako na Facebooku pojavila i grupa ironičnog naziva
Patuljasta rapsodija, a u kojoj se raspravlja i kritizira sječa
drveća, ali i sadnja niskog drveća umjesto srušenih lipa,
platana, kestena i javora.

“Gospođa Vizentaner je vrhunski stručnjak koji obavlja svoj
posao. Vjerovatno i suradnici koji sve ovo rade, dobro rade i
realno ja ovdje nisam vidio ništa netipično što se ne događa u
urbanim površinama”, rekao je profesor koji je s studentima
posjetio Osijek, ali i druge gradove u sklopu terenske nastave.

Na temu sječe stabala rekao je kako postoji normalno prirodno
udumiranje stabala, ali da postoji i izvanredno odumiranje i to
je pojava koja je sve prije naglašena, a vezana je uz
onečišćenja, klimu i bolesti i to dovodi do njihovog odumiranja.

“Ono što sam ja vidio na ovih par stabala koja su mi pokazali,
stabla su već detaljno orezana i ona ne pokazuju više veću
vitalnost. Ako se želi spasiti mi moramo imati neke parametre da
će se ono spasiti, ali i biti sigurno kroz budućnost razvoja.
Prema onom što su mi rekli, ovdje se radilo o opasnim stablima i
tu struka sigurno ima znanje”, rekao je profesor Tikvić i
istaknuo kako to nije ništa neuobičajeno.

Istaknuto je kako je dobro to što je javnost zainteresirana, jer
će to korigirati sve uključene, ali kako je vrlo teško očekivati
da javnost preuzme ulogu stručnjaka.

Prošle godine u gradu Osijeku posjećeno je oko 500 stabala, a
posađeno 700 stabala i kako je svako stablo koje se danas sjeće
bilo nekad mlado.

“Među 700 posađenih stabala nalaze se brojne vrste i među njima
nema patuljastih od veljače 2017. godine”, istaknula je
Vizentaner.

>> Grad Osijek posadio više od 700 stabala, no poručuje: Sigurnost građana je na prvom mjestu

Na temu klimatskih promjena i vlažnosti tla za koje je ranije
istaknuto kako su jedan od razloga sadnje manjih stabala profesor
je rekao: “Mijenja se količina i vrsta oborina pa tako primjerice
nemamo više toliko snježnih oborina i to nije lako nadomjestiti.
Zato ćemo morati više pomagati urbano zelenilo. Ili ćemo odabrati
vrste koje bolje podnose uvjete ili ćemo ih morati pomagati.”

Primjerice, jedna Njemačka je prošle godine imala problem sušenja
drveća, a očito će se slično morati primjeniti i kod nas.

“Na dijelovima parka koji smo obišli imate jako vitalnih dijelova
koji su iznjegovani i o tome ne postavlja nikakva pitanja, a tamo
gdje vidimo da to nije pomoglo, postavljamo pitanja zašto je to
tako”, rekao je profesor.

Prema riječima profesora teško je procjeniti kad su ta stabla
krenula odumirati, ali netko u ovom trenutku mora preuzeti
odgovornost ukoliko želi da ta stabla ostanu.

“Normalno je da se u strukama radi onako kako se može. Malo
stablo košta 70 kuna, a veliko…”, pa je očito kako je najveći
problem u cijeloj priči zapravo novac koji je potrebno uložiti
ukoliko se srušeno stablo želi odmah nadomjestiti s stablom većeg
promjera i više rasta.

“Ja ovdje nisam vidio da je posađena samo jedna vrsta. Izbor
vrsta ovisi o stručnjacima. Netko će reći sadite samo platane one
dobro rastu, ali to nema smisla. Netko će reći sadite breze… Ja
ne omalovažavam prava da kažu svoje mišljenje, ali sigurno
kolegica nije sama donosila odabir o vrstama”, rekao je Tikvić.

>> Sablastan izgled Drvenparka nakon orezivanja krošnji stabala

Građani su se dosta uključili pa je zatraženo i mišljenje gospođe
Jasenke Vizentaner, koja je u javnosti označena kao glavni krivac
za trenutno stanje, koja je rekla: “Ja ću i dalje obavljati
svoj posao na izuzetno stručan način, najstručniji što znam.
Trenutna situacija je takva kakva je i mi ne možemo dozvoliti da
stablo nekoga ozlijedi ili ubije i to je prva i osnovna misao.
Sadimo i sadit ćemo čim je moguće više.”

Istaknuto je kako je povjerenstvo Grada Osijeka koje odlučuje o
ovim stvarima nema samo dvije osobe već pet i među njima su dva
šumara, dva agronoma i jedan član udruge zelenih: “Kao takvi
imamo jako puno iskustva i škole i znamo svoj posao”. rekla je
Vizentaner.

“Konkretno, Opatijska, Vinkovačka i Jagerova ulica su ulice koje
su davno sađene i ovi ljudi koji danas vode računa o tome, nemaju
ništa s time. Ne sadimo patuljasta stabla od veljače 2017. godine
od kad smo preuzeli posao”, rekla je Vizentaner i rekla kako se
na područjima gdje je ranije sađeno takvo raslinje danas nužna
popuna i kako se ne može sad izvaditi to zdravo drveće.

Rečeno je i kako druge tehnike osim orezivanja nema, ali kako
isto nije učinkovito kod svih vrsta i navedeno svega nekoliko
uspješnih primjera kad su stabla uspješno spašena. Sve
ostale tehnike poput tretiranja sredstvima su iznimno skupa je
primjerice sredstvo za jedno stablo u nedavno opustošenom
splitskom parku Marjan koštalo 2000 dolara
, a park je
brojio 27000 stabala.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari