Istražni zatvor određen je iz zakonske osnove koja se odnosi na opasnost od utjecaja na svjedoke, što znači da sud procjenjuje kako bi osumnjičenice boravkom na slobodi mogle ometati daljnji tijek kaznenog postupka
Sudac istrage Županijskog suda u Osijeku odredio je u četvrtak, 22. siječnja 2026., istražni zatvor za dvije hrvatske državljanke rođene 1967. i 1972. godine, zbog sumnje u počinjenje teških kaznenih djela iz područja gospodarskog kriminaliteta. Odluka je donesena na temelju odredbi Zakona o kaznenom postupku, a pritvor im može trajati do 20. veljače ove godine.
Prema sumnjama koje terete osumnjičenice, riječ je o kaznenim djelima zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te krivotvorenja službene ili poslovne isprave. Sud smatra da postoji osnovana sumnja da su počinile navedena djela, zbog čega je i određen istražni zatvor.
Istražni zatvor određen je iz zakonske osnove koja se odnosi na opasnost od utjecaja na svjedoke, što znači da sud procjenjuje kako bi osumnjičenice boravkom na slobodi mogle ometati daljnji tijek kaznenog postupka. Upravo ta okolnost bila je ključna za donošenje odluke o pritvaranju.
Kazneni postupak protiv dvije žene se nastavlja, a tijekom istrage prikupljat će se dodatni dokazi i ispitivati svjedoci kako bi se rasvijetlile sve okolnosti slučaja i utvrdila njihova eventualna kaznena odgovornost.
Nakon što su uhićene tužiteljstvo je ispitalo 58-godišnju i 53-godišnju osumnjičenicu, a tereti ih se da su od listopada 2005. do. ožujka 2025. u Osijeku, kao osobne bankarice i blagajnice u jednoj banci, po dospijeću oročenih depozita klijenata banke, koji su bili evidentirani u računalnom sustavu banke, bez znanja i odobrenja klijenata s njihovih računa provodile isplate novca.Tužiteljstvo sumnja da su bankarice to činile tako što su krivotvorile potpise klijenata na isplatnim dokumentima ili ih provodile bez isplatnih dokumenata, a novac neovlašteno uzimale i zadržale za sebe.
Fiktivni ugovori o oročenim depozitima
Također ih se tereti da novac koji bi klijenti donijeli u poslovnicu radi oročenja nisu uplaćivale na račun banke, već su ga neovlašteno zadržavale za sebe.
Pritom su sačinjavale fiktivne ugovore o oročenim depozitima i neistinite naloge za uplate, kako bi neistinito prikazale da je novac i dalje oročen, a koje nisu unosile u računalni sustav banke.
Kako bi prikrile neovlašteno uzimanje novca sumnja se da su si okrivljenice međusobno potpisivale potrebne blagajničke izvještaje, znajući da su ti izvještaji neistiniti, jer sadrže i one naloge koji su provedeni bez znanja i odobrenja klijenata.
Sumnja se da su si tako pribavile veliku protupravnu imovinsku korist, od najmanje 2.26 milijuna eura, 95.355 američkih dolara i 29.880, švicarskih franaka, istovremeno oštetivši banku za navedene iznose.
