Kontrole se često provode pred gostima i kupcima, u najprometnijem trenutku, i traju satima, ponekad i cijelu smjenu. Posao stoji, prihod nestaje
Posljednjih mjeseci Hrvatskom se provlači obrazac koji više nitko ne može ignorirati. Masovne, koordinirane inspekcijske akcije i to na kopnu pa na moru pa ponovo na kopnu. Oni na udaru inspektora svjedoče da su akcije inspektora zahvatile noćne lokale, male trgovce, ugostitelje i sezonske obrtnike.
“Inspektori dolaze u velikom broju, često uz policijsku pratnju, kao da ulaze u kriminalno skrovište, a ne u mali kafić s troje zaposlenih. Najčešće se pojavljuju u samoj špici posla, kada je najviše gostiju i kada nastaje najveća šteta. Za mnoge poduzetnike, dojam je jasan – cilj nije provjera, već pokazivanje moći i to na način da se prekine rad, naprvi scena i pošalje poruku tko je gazda”, kaže poznati osječki ugostitelj.
Drugi pak svjedoči da je platio kaznu za vodonepropusnost kanalizacijskih cijevi. Atest mu je, kaže, isekao tek za nekoliko dana, no inspektor, tvrdi, nije imao sluha i naplatio mu je 8000 eura kazne.
Pojedincu u godini i do 40 eura kazne
Drugi pak ističe da mu kolega ugostitelj ima ukupno 40 tisuća eura kazni za proteklu godinu, a jedan od osječkih hotela, tvrdi, kažnjen je nedavno s 5000 eura, dok je virovitički ugostitelj također ostao bez nekoliko tisuća eura.
“Prošli vikend bila je racija u Tvrđi, i to u najvećoj špici posla — kordon policije uključen. Imam cijeli niz pritužbi kolega kojima se događaju čudne stvari. Za gluposti ih kažnjavaju na tisuće eura. To nije normalno”, ocjenjuje dugogodišnji osječki ugostitelj.
Ističe da nema niti tzv. mandatnih kazni, a kamoli upozorenja ili roka za ispravak. Kazne stižu odmah, navodi i kreću se od 2000 do 10000 eura, a katkad i više.
Kazne zbog banalnih prekršaja
Ugostitelji zaključuju da nakon povećanja troškova javnog sektora i novih fiskalnih obveza, državni aparat očito traži brz izvor prihoda. No ne ide prema velikima, stranim sustavima i lancima koji iznose dobit iz zemlje, naglašava, nego prema malima i nezaštićenima koji već jedva drže glavu iznad vode.
Ne izostaju niti kazne zbog isteka sanitarne knjižice radnika koji radi svega nekoliko dana tjedno, pa čak i zbog krivo ispisanog cjenika ili računa koji konobar nije stigao fiskalizirati u gužvi.
“Kontrole se često provode pred gostima i kupcima, u najprometnijem trenutku, i traju satima, ponekad i cijelu smjenu. Za to vrijeme, posao stoji, gosti odlaze, a prihod nestaje, bez obzira na to kakav će biti ishod nadzora”, kaže nam osječka ugostiteljica.
Strane korporacije pošteđene
Mnogi poduzetnici kažu da ih inspekcija ne uništi kaznom, nego osjećajem poniženja, straha i nemoći. Poduzetnik koji radi 12 sati dnevno odjednom postaje osumnjičenik, navodi naša sugovornica, kao i to da inspektori gledaju s visine pred publikom punog lokala. Neki priznaju da im je trebalo tjednima da se oporave, a neki su odustali.
Ono što ih također pogađa jest činjenica da veliki sustavi, odnosno strani lanci i korporacije posluju bez većih prepreka. Kada se inspekcija i približi, uključuju se ambasade i politički pritisci, pa se akcije brzo zaustavljaju. Mali plaća, a veliki upravlja, kažu nam.
“Ne ministarstva, ne sindikati javnog sektora, nego oni koji svako jutro otvaraju vrata svojih obrta u šest ujutro, koji stvaraju radna mjesta i pune proračun, zapravo nose ovu zemlju”, ističu da se trebaju stvoriti uvjeti u kojima hrvatski radnik i hrvatski poduzetnik mogu živjeti od svoga rada.
