Hitna helikopterska služba, ističe Sabo, najveći je stupanj zdravstvene zaštite, no helikopteri ne idu, dakako, na sve intervencije
Prolaznici koji su se oko 9.30 danas zatekli na donjogradskom trgu još su jednom svjedočili o radu hitne helikopterske medicinske službe Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije.
“Sigurno je nekome potrebna transplantacija“, prokomentirala je Donjograđanka Vesna, rekavši da, kako živi u Cvjetkovoj ulici, nerijetko čuje helikopter, kako danju, tako i noću.
No, ipak ovaj, ali i svi helikopteri hitne medicinske službe nisu nikada prevezli niti jedan organ, no zato su samo ove godine imali čak 34 hitna prijevoza. Potvrdila nam je to Silvana Sabo, ravnateljica županijskog Zavoda za HMP, pojasnivši da helikopteri sudjeluju u tri vrste intervencije – primarnoj, sekundarnoj i međubolničkoj.
„Primarna je intervencija kad helikopter dođe prije zemaljskog tima Hitne pomoći, ako su ti timovi zauzeti ili ako je intervencija na nedostupnim terenima. Sekundarna je pak u slučajevima kad zemaljski tim dođe na intervenciju i potom traži pomoć helikoptera za prebacivanje pacijenta u Klinički bolnički centar, dok je međubolnička intervnecija prebacivanje pacijenta u KBC Osijek iz pet slavonskih županija na daljnje liječenje, u hitnim slučajevima“, pojasnila je Sabo.
Inače, kaže nadalje, svi pacijenti koji bivaju prebacivani helikopterom s intervencija, smještaju se u KBC Osijek.
Hitna helikopterska služba, ističe Sabo, najveći je stupanj zdravstvene zaštite, no helikopteri ne idu, dakako, na sve intervencije. Primjerice, za intervenciju u Čepinu, pojašnjava, prjie će stići vozilo Hitne pomoći. Inače, helikopterska služba u roku od tri minute ulazi u helikopter, no dok bi došao s Klise do Čepina i ondje sletio te se vratio u KBC Osijek, vozilo Hitne to bi učinilo puno brže.
25 četvornih metara za slijetanje
“Baza helikoptera je na Klisi, a on prilikom dovoza pacijenta u KBC, slijeće na heliodrom i potom se vraća na Klisu. Prilikom intervencije dovoljno im je 25 četvornih metara da bi sletjeli ondje gdje je to potrebno“, ističe Sabo, kao i to da je helikopter opremljen u potpunosti jednako kao i vozilo Hitne medicinske pomoći.
Najvažnije je prilikom dizanja helikoptera, pojašnjava Sabo, ostvariti benefite vremena. Primjerice, za intervenciju u Virovitici helikopteru helikopter ostvaruje vrijeme od kojih 35, a vozilo oko 90 minuta. S obzirom na ugrozu i određeno stanje pacijenta, dodaje ravnateljica, helikopter je nerijetko u funkciji.
U Slavoniji Španjolci, na moru Talijani
Stoga smatra da, s obzirom na područja pet slavonskih županija, ali i broja timova zemaljske hitne medicinske pomoći, intervencija je moglo od početka godine biti i više.
A zanimljiv je podatak da je su u helikopterskoj hitnoj medicinskoj pomoći u našoj Županiji dva Španjolca. To su, pojašnjava Sabo, pilot i tehničar. Inače, usluge Hitne medicinske pomoći u Zagrebu, Splitu i Rijeci također obavljaju stranci. U Zagrebu su, kaže naša sugovornica, pretežito Španjolci, dok Talijani prevoze pacijente u i iz bolnica u Rijeci i Splitu.
