Naši sugovornici trenutnu visinu svojih satnica ne smatraju velikim problemom, već se slažu u tome kako bi trebalo poraditi na ostalim stavkama
Studentska populacija jedna je od najzastupljenijih u populaciji grada Osijeka, a nikako nije zanemariv ni njihov doprinos kao radnika u brojnim tvrtkama i na različitim poslovima.
Kako se s početkom 2025. godine minimalna bruto plaća povećala na 970 eura, tako je i studentima satnica njihova rada porasla s 5,25 na 6,06 eura neto.
Ipak, iz Studentskog centra u Osijeku navode kako studenti prosječno rade za čak 51 cent više, što je 6,57 eura po satu, a najčešće je riječ o poslovima iz područja telekomunikacija, administracije, ugostiteljstva, marketinga, promocija, utovara i istovara te rada u trgovini. Najviše su plaćeni poslovi vezani uz IT sektor, pri čemu se tamošnje satnice penju i na deset eura.
”Dakako, studentski poslovi variraju u pogledu plaćanja te su povezani s vrstom zanimanja i određenim vještinama koje poslodavci očekuju od studenata. Srećom, još uvijek nismo imali slučajeva u kojima su studenti bili nezadovoljni satnicom. U svim su oglasima na našoj Facebook stranici navedeni njihovi iznosi, pa ako studenti smatraju da nisu zadovoljavajući, potražit će druge poslove”, ističe za SiB.hr Sara Časar, rukovoditeljica osječkog Studentskog servisa.
Broj je studenata koji rade njegovim posredovanjem, dodaje, otprilike uvijek isti, dok je njihovo povećanje najizraženije u razdoblju u kojemu se studenti odlučuju za sezonske poslove budući da oni obično nude dobru priliku za zaradu i stjecanje iskustva tijekom ljetnih mjeseci.
Međutim, ima i onih koji kontinuirano, uz studiranje, rade različite poslove i u Osijeku. Među njima je Vanja Maletić, studentica druge godine redovnog prijediplomskog studija Edukacijske rehabilitacije na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti. Ona pak radi za minimalnu satnicu, ali ne žali se budući da studentski dom plaća 99 eura mjesečno, a prima još i državnu stipendiju u iznosu od 200 eura te roditeljski džeparac.
”Trenutno zaradim onoliko koliko radim. Nekada je to u rasponu od 200 do 300, a ponekad i od 500 eura pa nadalje. No, zadovoljna sam jer imam barem neku mogućnost zarade. Štoviše, ako usporedim ljetnu sezonu koju također odrađujem, ti su iznosi još i znatno veći. Naravno, s obzirom na to da su cijene svega postale jako visoke, uvijek bi dobro došlo još novca, posebice onim studentima koji si sve sami plaćaju, a ne stignu raditi po cijele dane jer su na fakultetima. Kada ljudi koji ne studiraju čuju koliki nam je iznos satnice, začude se i odmah to smatraju velikom mjesečnom zaradom, što nije baš tako u realnosti”, priča Vanja.
”Isplaćivanje najmanje moguće satnice nije u redu”
U sličnoj je situaciji Tea Nemet, studentica druge godine redovnog prijediplomskog studija na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu koja kao promotorica i skladištarka odradi preko stotinu sati mjesečno, pri čemu u istom razdoblju zaradi od 600 do 700 eura. Satnica joj je na oba posla također minimalna, čime nije pretjerano oduševljena.
”Iako sam zadovoljna na poslovima s obzirom na njihovo fleksibilno radno vrijeme, smatram kako isplaćivanje iznosa najmanje moguće satnice nije u redu jer to znači da bi me, kada bi to mogli, platili i manje”, navodi Tea.
Ako je satnica viša, može se zaraditi i do 1000 eura mjesečno
Ipak, postoje i oni studenti kojima je satnica uistinu viša od one propisane Zakonom o obavljanju studentskih poslova. Među njima se izdvaja S. A. koja radi u kuhinji restorana brze prehrane. Njoj je, naime, prijašnja satnica iznosila šest, dok joj je ovogodišnja 6,50 eura.
”Međutim, izvanredna sam studentica pa mogu mnogo češće raditi, a time i više zaraditi, što isto tako igra veliku ulogu. Budući da radim i vikendima, mjesečno zaradim i do 1000 eura. Tako mi je, zapravo, bilo i na ljetnim sezonama, ali i na ostalim poslovima – satnica mi je uvijek bila viša od minimalne”, govori studentica.
Za višu od minimalne propisane satnice radio je i Jakov Kovačević, student pete godine osječkog Medicinskog fakulteta. Ranije je radio u promotivnoj agenciji u kojoj mu je satnica iznosila sedam eura, uz plaćene troškove prijevoza od 3,5 eura po satu.
”Danas radim u agenciji za istraživanje tržišta javnog mnijenja, a budući da je u pitanju posao koji obavljam od kuće i u fleksibilnom radnom vremenu, zadovoljan sam i time što mi je satnica ponovno minimalna. Mjesečno tako zaradim od 200 do 400 eura, ali smatram kako prosječnom studentu i ne treba više ako ne živi u luksuznom stanu, ako jede u menzi i ako generalno pazi na troškove”, pojašnjava Jakov.
U Zagrebu je studentska satnica mnogo viša
Usporedbe radi, iz zagrebačkog nam SC-a javljaju kako tamošnja prosječna satnica studentskog rada iznosi 7,25 eura, što je za 68 centi više nego u Osijeku. Dakako, tamo su i životni troškovi viši, pa ta činjenica toliko i ne čudi.
”Također, u pitanju su isti poslovi kao i u gradu na Dravi, a također su najplaćeniji oni iz područja IT sektora, ali i marketinga, promocija, rada s djecom te ‘fizikalije’. Najviša trenutna satnica za studentske poslove iznosi 11,50 eura, a ponovno se odnosi na poslove iz područja IT-a poput programiranja i izrade web stranica”, napominju iz zagrebačkog Studentskog servisa.
Prema svemu sudeći, naši sugovornici trenutnu visinu svojih satnica ne smatraju velikim problemom, već se slažu u tome kako bi trebalo poraditi na ostalim stavkama vezanima ponajprije uz uvjete obavljanja studentskih poslova. Prije svega, veća im je poteškoća ta što često ne dobivaju naknade za prijevoz i obrok, novac im se relativno kasno isplaćuje (do 15. u mjesecu), nije im plaćeno bolovanje te im ništa ne ide u radni staž, iako znaju raditi i za sve vrijeme studiranja.
Iako su studentske satnice porasle, ključno je, stoga, da se nastavi raditi na poboljšanju radnih uvjeta i ostvarivanju ostalih studentskih prava koja im pripadaju. Bez obzira na povećanje zarade, pravi napredak dolazi kroz konstantno prilagođavanje tržišta potrebama svih njegovih sudionika, pa tako i studenata.