Dimnjačari svake godine obavljaju redovitu kontrolu dimnjaka kod svojih sugrađana pri kojoj vizualno pregledavaju njihove dimnjake i uređaje za loženje, kao i prohodnost istih i urednost servisiranja dimovodnih sustava
Sezona je grijanja već uvelike krenula, pa pune ruke posla, između ostalih, imaju i osječki dimnjačari. Naime, na redovnim su kontrolama ove godine ukupno pregledali oko 25 tisuća dimovodnih objekata, vidjevši uistinu najrazličitije situacije stanja dimnjaka i dimovodnih sustava.
Najveće nepravilnosti kako posljednjih, tako i ove sezone utvrdili su na višestambenim zgradama gdje su dimovodni sustavi stana nepravilno spojeni na vertikalu dimnjaka zgrade. Posebna su opasnost, kažu, zidani ili tzv. schund dimnjaci na koje stalno upozoravaju budući da im situacija na terenu govori kako je preko 80 % takvih dimnjaka neispravno, što predstavlja izravnu prijetnju ukućanima takve nekretnine.
Prema njihovim riječima, mnogo su sigurniji sistemski dimnjaci, ali i njih je potrebno redovito pregledavati i servisirati jer, za razliku od ostalih kućanskih aparata – kvar ovoga sustava može imati ozbiljne i opasne posljedice poput požara, trovanja ili čak smrti.
“Razumljivo je da veliki broj objekata ima zidane dimnjake od opeke jer se to nekada davno tako radilo i bilo prihvaćeno, ali dokazano je da su takvi dimnjaci velika opasnost za zdravlje i život ukućana. Nakon mnogo godina upotrebe takvog dimnjaka dolazi do oštećenja njegovih stijenki (dimnjaci od pune opeke i shund elemenata nisu otporni na kiselost kondenzata), a pri tome i do prodora otrovnih plinova u stan korisnika ili u bilo koji stan koji se nalazi na vertikali dimnjaka. Ako dođe do prodora otrovnog plina u stambeni prostor, jasno je da će doći do trovanja koje će za posljedicu imati trajno zdravstveno oštećenje ili smrtni ishod“, pojašnjava za SiB.hr Tomislav Bačmaga, direktor tvrtke Dimnjak d.o.o. u kojoj je trenutno zaposleno 25 djelatnika.
Progovorio je i o načinima na koje se građani mogu sigurno grijati
Kako do toga ne bi došlo, potrebno je obvezno servisiranje plinskih trošila i onih na tekuća goriva kao što su plamenici i protočni bojleri, i to od ovlaštenih stručnih servisera budući da će se time povećati sigurnost i racionalizirati potrošnja goriva. Također, dimnjačari trebaju pravovremeno pregledavati te čistiti dimnjake i dimovodne kanale u okviru redovitog dimnjačarskog pregleda, kao što treba redovito čistiti ventilacijske dovode i odvode zraka na vratima kupaonica i kotlovnica.
“Uz to, redovito prozračujte prostorije poput kuhinja, kupaonica, kotlovnica, garaža i svih onih u kojima koristite plinska trošila ili peći za grijanje. Ako imate plinski bojler, ne zaključavajte kupaonicu prilikom tuširanja kako biste spriječili neželjene posljedice. Prepoznajte simptome trovanja ugljičnim monoksidom kao što su glavobolja, nesvjestica, oslabljeno prosuđivanje, kratkoća daha, brzo disanje, prestanak disanja, bol u prsima, mučnina i povraćanje, abnormalni otkucaji srca i konvulzije. U skladu s time, možete nabaviti i detektor ugljičnog monoksida te angažirati stručnu osobu koja će ga postaviti na za to primjereno mjesto“, ističe Bačmaga.
Vrijeme za zvanje dimnjačara uvijek je prije prve upotrebe novog dimnjaka ili ponovne upotrebe dimnjaka koji se nije koristio duže od godinu dana. To su i trenutci u kojima dimnjak ne vuče dobro ili uopće ne vuče, senzor na plinskom uređaju za loženje upozorava na nepravilan rad dimnjaka, kod upotrebe plinskog uređaja za loženje dolazi do vlaženja glatkih površina u prostoru jer postoji mogućnost da je riječ o povratu dimnih plinova, iz dimnjaka osjetimo neugodan miris, čujemo da se nešto urušava u dimnjaku, došlo je do provlaživanja dimnjaka te nakon nastanka požara u dimnjaku i nakon svakog izvanrednog događaja.
Zbog svega navedenoga, važna je redovita kontrola dimnjaka
Dimnjačari, stoga, svake godine obavljaju redovitu kontrolu dimnjaka kod svojih sugrađana pri kojoj vizualno pregledavaju njihove dimnjake i uređaje za loženje, kao i prohodnost istih i urednost servisiranja dimovodnih sustava. S korisnicima vrlo rado porazgovaraju i o savjetima za grijanje, različitim uređajima za loženje te mogućnostima uštede energije.
“Većinu zabilježenih nepravilnosti iz redovitih pregleda u takvim posjetima riješimo, a ako to nije moguće, građane upoznamo s time kako problem mogu otkloniti, što većinom i prihvaćaju. U manjem broju slučajeva nailazimo na otpor, što me kao stručnjaka i sugrađana zna povrijediti. Ipak, držim do toga da je sigurnost poanta moga posla, pa takve situacije ne uzimam k srcu“, prepričava dimnjačar Antonijo Škarica.
Dok se većina nas možda ne sjeća vremena u kojima su dimnjačari bili simbol sreće, njihov značaj za sigurnost domova i objekata i dalje ostaje neosporan.
“Vjerovalo se (a mi vjerujemo u to još uvijek) u to da dimnjačari donose sreću. Iako se danas Osječani u manjini griju na kruto gorivo, dimnjak i dimovodni sustavi itekako su ostali važan segment sigurnosti doma. Zbog nerazumijevanja dimnjačarske struke nemaju svi građani percepciju ovoga posla kao bitnog, odgovornog i čestitog. Takvu percepciju u nekoj mjeri možemo razumjeti, ali ju želimo i promijeniti jer znamo koliko je zdravlje dimnjaka i dimovodnih sustava važno i koliko je opasno (po život) ne poštivati Zakon i Pravilnike. O tome govori i činjenica kako je dimnjačarstvo jedina komunalna djelatnost koja ima kaznenu odgovornost“, odgovara dimnjačar Goran Rejo na pitanje o dimnjačarstvu nekada i sada.
Njihova budućnost leži u smanjenju broja neispravnih dimnjaka i edukaciji javnosti
Tijekom 70 godina postojanja, osječki su dimnjačari pregledali više od dva milijuna dimnjaka, a u posljednje vrijeme posebnu pažnju posvećuju kontinuiranoj analizi stanja dimnjaka kako u Osijeku, tako i u Puli u kojoj uspješno posluju već sedam godina.
“Vjerujemo u to da naša budućnost leži u smanjenju broja neispravnih dimnjaka i dimovodnih sustava, ali i u edukaciji javnosti o važnosti posla kojime se bavimo. Građane, stoga, uvijek pozivamo na to da nam se za bilo koju nedoumicu obrate telefonski i mailom ili posjetom našega weba na kojemu se nalazi mnoštvo sadržaja i dokumenata za razumijevanje procesa i pravila struke“, zaključuje Bačmaga.