Iako se dio građana možda ponadao da će zbog devizne liberalizacije koja je na snagu stupila početkom ove godine lakše dolaziti do jeftinijih kredita u inozemstvu, čini se da baš i nije tako.
Prema odgovorima banaka koje posluju u Hrvatskoj, njihove matične
banke mahom ne odobravaju kredite nerezidentima
zbog velikih rizika naplate, u koje se radije ne upuštaju.
Općenito, kažu analitičari, prekogranično kreditiranje građana ni
u samoj Europskoj uniji nije intenzivno, većinom se ljudi
zadužuju u zemlji u kojoj primaju plaću jer tako lakše dolaze do
kredita, budući da je i većina instrumenata osiguranja vezana uz
redovite priljeve. Budući da su, prema posljednjim dostupnim
podacima HNB-a, kod nas kamate na stambene kredite 2-3
postotna boda veće od prosjeka eurozone, jer se,
primjerice, kreću od 6 do 7 posto, dok
su vani oko 4 posto, domaće smo bankare upitali i boje
li se, dakle, odljeva potražnje za kreditima preko granice,
odnosno očekuju li da bi se naši građani u većem broju mogli
okrenuti inozemnim bankama koje nisu prisutne u Hrvatskoj, te
kako bi to utjecalo na tržište kredita u Hrvatskoj i kamatne
stope.
Složen postupak
U Erste banci podsjećaju da su naši građani, kao
i pravne osobe, mogli i do sada uzimati kredite kod banaka u
inozemstvu, ali su prema deviznom zakonu bili dužni sredstva iz
kredita primiti na račun kod hrvatske banke jer nisu smjeli imati
otvorene račune u inozemstvu, kod inozemnih banaka, osim u
iznimnim slučajevima, i to uz odobrenje HNB-a.
Liberalizacijom deviznog poslovanja od 1. siječnja ove
godine ukinuta je obaveza unosa sredstava iz kredita u stranoj
zemlji u Hrvatsku te se dozvoljava slobodno
otvaranje računa kod banaka u inozemstvu, tako da će se
sredstva iz kredita dobivenog u inozemstvu moći i zadržavati u
inozemstvu. Naravno, za osobe koje se zadužuju vani i dalje
vrijedi obaveza izvješćivanja o kreditnoj zaduženosti u
inozemstvu, o čemu trebaju voditi brigu, opisuju u Erste banci.
Dodaju da su naši građani i do sada mogli podizati kredite u
drugim državama, kao na primjer u Austriji, ali
u praksi to u pravilu nije bio čest slučaj zbog neadekvatnih
instrumenata osiguranja kredita.
– Erste banka u Hrvatskoj nudi cjelokupnu paletu kreditnih i
štednih proizvoda, a građani koji ne žele poslovati s hrvatskim
bankama, nego s bankama u inozemstvu, trebaju kao i do sada
direktno kontaktirati te banke – ističu u Erste banci
Hrvatska, a iz njihove centrale u Beču već su prije
poručili da u pravilu ne kreditiraju nerezidente jer su
instrumenti osiguranja preko granice teži, a situaciju na
lokalnom tržištu ne poznaju. Točnije, ako je klijent
hrvatski građanin koji živi, radi i gradi kuću u Hrvatskoj, tada
Erste Bank Beč neće financirati njegove potrebe, već će ga radije
uputiti na banku-kćer na lokalnom tržištu. Ako je pak klijent
hrvatski građanin koji živi, radi i želi graditi u Austriji, tada
se može obratiti austrijskoj Erste banci. Iz Erstea Hrvatska
nadalje kažu da općenito postupak uzimanja kredita u inozemstvu
nije jednostavan, već složen. Uvjeti kreditiranja, kažu, ovise o
namjeni, procjeni kreditne sposobnosti i općenito procjeni
rizika. Drže da liberalizacija novčanih tijekova ne bi trebala
imati znatan utjecaj na preferencije kompanija i građana,
stoga i u 2011. očekuju rast kreditnih plasmana iznad
prosjeka rasta tržišta.
Ništa za strance
U Splitskoj banci pojašnjavaju da su promjene
deviznog režima uvedene u smislu otvaranja računa i držanja
depozita hrvatskih rezidenata u inozemstvu, dok je mogućnost
podizanja kredita bila “oduvijek” raspoloživa, tj. i prije ove
posljednje liberalizacije. Međutim, kažu, u praksi se to vrlo
rijetko događa jer banke iz inozemstva u pravilu ne kreditiraju
rezidente drugih država jer ne poznaju njihov pravni sustav ni
rizike (za te banke) koje takvi plasmani povlače za sobom. Stoga,
ako se građanin obrati vlasnici Splitske banke u Francuskoj, ona
će ga uputiti na banku u Hrvatskoj jer ne odobrava kredite
hrvatskim rezidentima. U Splitskoj banci drže i da liberalizacija
neće imati nikakav utjecaj na tržište kredita u Hrvatskoj jer
“ni druge bankarske grupacije ne odobravaju kredite
hrvatskim rezidentima, a ako neke rijetke i odobravaju, to su
mogle činiti nesmetano i prije 1. siječnja 2011.”
Prekretnica ulazak u EU
U Raiffeisen banci (RBA) nemaju posebno
reguliranu proceduru za upite klijenata o ponudi štednih i
kreditnih proizvoda ostalih banaka članica Raiffeisen grupacije u
inozemstvu. O navedenim proizvodima klijenti se mogu informirati
u bilo kojoj banci Raiffeisen grupacije ili na njihovim web
stranicama. Glavni ekonomist RBA Anton Starčević
kaže da inozenma ponuda kredita za hrvatske rezidente ne bi
trebala promijeniti potražnju za kreditima u domaćim bankama
budući da je kreditiranje stanovništva radnointenzivna djelatnost
vezana uz obradu opsežne dokumentacije na lokalnom jeziku i
administriranje kredita uz poštovanje lokalne regulacije.
– Do pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji ne očekujemo
razvoj prekogranične ponude kredita za stanovništvo, izuzev u
malobrojnim iznimnim slučajevima. Nakon priključenja inozemne
banke registrirane unutar EU moći će otvarati podružnice na
teritoriju Hrvatske i nuditi kredite i ostale financijske
proizvode te usluge za rezidente. Tada bi mogla ojačati ponuda
kredita jer bi u tim podružnicama djelatnici mogli obraditi
kreditne zahtjeve te provesti proceduru odobravanja isplate
kredita te ih potom administrirati do konačne otplate. Međutim,
cijena tih kredita ne bi trebala odstupati od ponude
domaćih banaka – zaključuje Starčević.
Drukčiji pravni okvir
U Privrednoj banci Zagreb kažu da je odluka o
tome gdje će i u kojoj banci klijent podignuti kredit
individualna, a također svaka banka ima svoje propisane kreditne
uvjete i procedure kao i kriterije za procjenu rizika. Općenito,
kako kod nas tako i u drugim zemljama, banke uglavnom nisu sklone
praksi kreditiranja građana u inozemstvu najčešće zbog smanjene
mogućnosti kontrole i upravljanja rizicima izvan granica zemlje i
drukčijeg pravnog okvira, jer se primjenjuju zakonski propisi
države u kojoj se kredit odobrava kao i individualni uvjeti banke
i drugo, kažu u PBZ-u. Oni će svojim klijentima pružiti
sve raspoložive informacije sukladno potrebama i
mogućnostima.
|
Nakon priključenja EU mogla bi ojačati ponuda kredita, no
HNB: Posredovanje nije
dozvoljeno
U Hrvatskoj narodnoj banci ističu da prema članku
Novotny: Kod nas su veći
rizici
Makroekonomski analitičar Damir Novotny |
TEKST: Aneli Dragojević Mijatović (Glas Slavonije)