Znanstvena predviđanja

Pogledajte kako bi vrućine u Osijeku mogle izgledati 2080. godine

Ivica Benić/SiB.hr

Klima u gradu na Dravi najviše bi mogla nalikovati današnjoj klimi u Negotinu, gradu u Sjevernoj Makedoniji

Svake godine sve više osjećamo klimatske promjene, što je posebno izraženo tijekom ljetnih mjeseci te sve snažnijih i dugotrajnijih vrućina. Primjerice, trenutno se nalazimo u desetodnevnom toplinskom valu, što je samo jedan od primjera intenziviranja ekstremnih vremenskih ciklusa.

Prema brojnim istraživanjima, toplinski su valovi uslijed klimatskih promjena sve češći i duži. Nažalost, znanstvenici predviđaju kako će navedeni trend nastaviti rasti, pa bi do kraja stoljeća više od polovice svjetske populacije moglo doživjeti određene promjene u klimatskim zonama.

Koristeći podatke
Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC)
, ekolog Matthew Fitzpatrick sa Sveučilišta Maryland izradio je, stoga, interaktivnu 
kartu
koja pokazuje potencijalne svjetske klimatske uvjete u 2080. godini. Prema njegovim predviđanjima, gradovi na sjeveru sjeverne hemisfere postat će sličniji onima na jugu zbog globalnog zagrijavanja.

>> Stiže novi toplinski val: Ovaj tjedan pržimo se na 38°C, a paklene će biti i noći

Na primjeru hrvatskih gradova, predviđanja pokazuju kako će do 2080. godine Zagreb imati toplija ljeta za 7,2 i zime za 4,9 Celzijevih stupnjeva. Rijeka bi, prema istoj karti, mogla imati klimu sličnu sadašnjoj u albanskom gradu Skadru, dok bi Split mogao podsjećati na klimu u južnoj Albaniji.

Identično se stanje predviđa i u Slavoniji i Baranji. Naime, očekuje se kako će ljeta u Osijeku, za vrijeme velikih vrućina, biti za 7,5 stupnjeva toplija i za gotovo 24 % suša. S druge strane, zime bi u istom gradu trebale također biti toplije, i to za 5,3 stupnja, ali i vlažnije za 4,2 %. U tom slučaju, klima u gradu na Dravi najviše bi mogla nalikovati današnjoj klimi u Negotinu, gradu u Sjevernoj Makedoniji.

>> Osijek prvi grad po smrtnosti od vrućine u Europi

FOTO: Screenshot/Sveučilište Maryland

Klimatske promjene već sada vidljivo imaju dubok i opipljiv utjecaj na naš svakodnevni život, a njihov daljnji razvoj zahtijeva hitne i odlučne mjere kako bi se smanjile njihove negativne posljedice na ljude i okoliš.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari