''Na području OBŽ-a ih nedostaje, posebice u osnovnim školama i dječjim vrtićima gdje ih gotovo nema zaposlenih, a zbog čega je veliki pritisak upravo na zdravstvene ustanove'', napominje Petra Srzentić, mag. logoped.
U sklopu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku
(FOOZOS),
uskoro s radom kreće sveučilišni prijediplomski studij
Logopedije. Na temelju provedene inicijalne
akreditacije, prije pet dana za njegovo je
izvođenje dopusnicu izdala Agencija za znanost i visoko
obrazovanje.
”Povijesni je ovo trenutak za naš Fakultet i Sveučilište.
Poznata je činjenica da na prostoru Slavonije, Baranje i
zapadnoga Srijema nedostaje jako veliki broj logopeda te je iz
navedenoga razloga ovaj studijski program jedan od najpoželjnijih
u Republici Hrvatskoj. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti
sustavno je radio na izradi studijskoga programa i zapošljavanju
potrebnih kadrova koji će biti angažirani na ovome
studijskome programu te je pokrivenost vlastitim kadrom
blizu 80 %”, ističe za SiB.hr prof. dr.
sc. Emina Berbić Kolar, dekanica Fakulteta
za odgojne i obrazovne znanosti.
Otvaranje studija Logopedije u gradu na Dravi iznimno je važno
jer ga u istočnoj Hrvatskoj do sada uopće nije bilo, iako je
riječ o obrazovanju za iznimno traženo zanimanje. Iz
osječkog KBC-a poručuju kako su u posljednjih pet godina već
nekoliko puta raspisivali natječaje za zapošljavanje logopeda, i
to na neodređeno vrijeme na odjelima koji su i dalje imali
upražnjeno to radno mjesto.
”Logopedi su u zadnjih desetak godina traženi na tržištu rada te
se često vrlo kratko zadržavaju na Zavodu za zapošljavanje ili se
izravno po završetku studija zapošljavaju. Na području OBŽ-a
ih nedostaje, posebice u osnovnim školama i dječjim vrtićima gdje
ih gotovo nema zaposlenih, a zbog čega je veliki pritisak upravo
na zdravstvene ustanove”, napominje Petra
Srzentić, mag. logoped. iz Zavoda za dječju i
adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek.
U navedenoj je instituciji trenutno zaposleno tek tri logopeda, i
to po jedan u Klinici za pedijatriju, jedan u Zavodu za
dječju i adolescentnu psihijatriju i jedan u Zavodu za
fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u Bizovcu. Upravo su logopedi
stručnjaci koji rade na prevenciji, otkrivanju,
dijagnosticiranju te terapiji poremećaja verbalne i/ili
neverbalne komunikacije, ali i poremećaja oralno-laringealnih
funkcija u osoba svih dobnih skupina.
”Komunikacija je u logopedskoj struci krovni pojam u koji su,
osim neverbalne komunikacije, uključeni razumijevanje i
proizvodnja jezika (usmeno i pismeno), govor (tečnost govora
i izgovor glasova) te glas. Ukoliko sve to uzmemo u obzir,
možemo razumjeti važnost logopedije i sve veću potrebu za
logopedima unutar različitih sustava rada kao što su sustav
zdravstva, sustav socijalne skrbi, odgojno-obrazovni sustav,
privatna djelatnost i neprofitne organizacije”, pojašnjava
Srzentić, dodavši kako su najčešće poteškoće njihovih
pacijenata odstupanja u komunikaciji, poremećaji iz
spektra autizma, razvojni jezični poremećaji, poremećaji tečnosti
govora, poremećaji izgovora, specifične teškoće učenja
te afazija i dizartrija.
S obzirom na navedeno, FOOZOS je već potpisao sporazume s
institucijama koje će mu pružati potporu u pogledu
realizacije stručne prakse. Osim osječkog KBC-a, u pitanju su
ustanove poput Opće bolnice Slavonski Brod, Centra za
autizam Osijek, Centra za odgoj i obrazovanje Ivan Štark te
Zlatnoga Cekina Slavonski Brod, a priprema se i sporazum s
osječkom podružnicom Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i
govorenja SUVAG. U konačnici, podršku će pružiti i
različiti međunarodno priznati stručnjaci, ovisno o potrebi i
složenosti pojedinih kolegija.
”Zahvalni smo ministru Radovanu Fuchsu i
državnom tajniku Ivici Šušku na svesrdnoj pomoći
koju je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih pružalo
FOOZOS-u tijekom pripreme ovoga studijskoga programa. Podršku i
pomoć u cjelokupnom procesu dali su i OBŽ s obnašateljem
dužnosti župana Matom Lukićem, kao i grad Osijek
na čelu s gradonačelnikom Ivanom Radićem, na
čemu smo također zahvalni jer su svi dionici – od razina lokalne
uprave i samouprave, pa sve do nacionalne razine prepoznali
važnost ovoga studijskoga programa za cijelu regiju, ali i
mnogo šire”, zaključuje Berbić Kolar.
Iako se početak rada studija planira za jesen, kvote bi se
mogle otvoriti već na ljetnom upisnom roku. Studijski će program
moći upisati sveukupno 43 redovita studenta, među kojima je 40
hrvatskih državljana, jedan Hrvat izvan RH i dva pristupnika koja
su maturirala prije 2010. godine. Uz položen obvezni dio državne
mature, prilikom upisa provodit će se i dodatne provjere
specifičnih znanja, vještina i sposobnosti.