Unatoč početnim izazovima, HHMS u Osijeku već sada dokazuje svoju vrijednost kroz nekoliko uspješno odrađenih intervencija
Osim u Zagrebu, Rijeci i Splitu gdje već postoji, prije nepuna dva mjeseca s radom je krenula helikopterska hitna medicinska služba i u Osijeku. Veliki je to iskorak u liječenju pacijenata na ovim područjima koji obuhvaća pet županija – Virovitičko-podravsku, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku, Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku.
”Početak rada HHMS-a u Osijeku bio je svojevrsni povijesni trenutak za županijsku hitnu medicinu jer služba sada više nije ograničena brzinom, a pacijenti posljedično imaju povećanu izglednost preživljavanja s obzirom na pružanje mnogo kvalitetnije liječničke skrbi u datom trenutku i skraćeno vrijeme dolaska do prave terapije”, ističe za SiB.hr Silvana Sabo, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu OBŽ-a.
Do sada je helikopterom tako obavljeno pet intervencija, od kojih su se četiri leta odnosila na terensko zbrinjavanje pacijenta, a jedan let na prijevoz pacijenta iz KBC-a Osijek u KBC Zagreb. Svi su se slučajevi riješili u roku od maksimalno sat vremena, a obuhvaćali su prostor Virovitičko-podravske županije.
”Osnovni je kriterij za podizanje helikoptera mogućnost ostvarivanja bržeg dovoza pacijenta koji se nalazi na teško dostupnim i nepristupačnim područjima s točno određenim indikacijama kao što su iznenadni srčani zastoj, politraume ili moždani udar. Nema smisla podizati helikopter ako se cestom može prije pristupiti pacijentu i brže ga dovesti do bolnice”, pojašnjava Sabo.
Za rad u HHMS-u u Osijeku trenutno je osposobljeno desetero medicinskih tehničara i devetero liječnika koji, uz pilota i kopilota, čine terenski tim. Djelatnici su morali proći zahtjevnu obuku na stranom jeziku u trajanju od dva mjeseca koja je uključivala upute za rad u skučenim uvjetima i prilaženje helikopteru te edukaciju o obilježjima navedenog zrakoplova i medicinske opreme koja se u njemu nalazi, kao i o načinima međusobne komunikacije. >> Djelatnici hitne pokazali Osječanima kako izgleda pružanje prve pomoći
”Na intervenciju izlazi četveročlana posada koja uključuje liječnika, medicinskog tehničara, pilota i kopilota. Međutim, sva se komunikacija odvija na engleskom jeziku budući da su pilot i kopilot Španjolci”, navodi Josip Baličević, medicinski tehničar s 20-godišnjim iskustvom rada u osječkoj hitnoj službi.
Ipak, dodaje kako se posao sam po sebi ne razlikuje mnogo u odnosu na tzv. ”zemaljsku” hitnu službu. Helikopter je opremljen sa svom pripadajućom i najsuvremenijom medicinskom opremom, pa se na pacijentu bez problema mogu primjenjivati svi postupci medicinskog zbrinjavanja – od oživljavanja, preko praćenja trenutnog stanja, pa sve do apliciranja lijekova.
”Budući da smo prošli detaljne treninge, još smo od početka jako dobro bili upućeni u to kako će izgledati naše aktivnosti na terenu. Osim toga, svakodnevno smo navikli na taj adrenalin i stres. To nam je zanimanje, ali prvenstveno poziv – neopisiv je osjećaj kada pomognete i spasite život čovjeku, a s HHMS-om cijeli je proces još brži, bolji i kvalitetniji”, tvrdi Baličević, dodavši ujedno i kako je helikopter lakši od vozila hitne pomoći.
S njime se slaže i Dejan Hil, kirurg osječkog KBC-a s također dugogodišnjim bolničkim stažem. Najljepši je u radu HHMS-a, kaže, osjećaj da je to to.
”To je upravo ono za što smo tu. Često nas puta zovu na intervencije koje u većini slučajeva nisu hitne, a kada radite u HHMS-u, znate da činite ono za što ste obučavani i da morate dati sve od sebe, što vas na kraju dana ispuni velikim zadovoljstvom”, opisuje Hil.
Međutim, dodaje kako u navedenoj službi ima još mnogo prostora za napredak. Osim činjenice kako helikopter, kao i u ostalim gradovima, leti isključivo danju, lokalni ih dispečeri još uvijek nemaju naviku pozvati na intervenciju u trenutku kada za to postoje indikacije.
”Kako među građanima, tako ni među liječnicima nije dovoljno razvijena svijest o tome da postojimo. Također, imamo i kadrovski problem – pokrivamo jedni druge sa smjenama i uvijek su isti djelatnici, stoga treba proširiti bazu ljudskih resursa kako bi proces postao rutinski”, smatra Hil.
Projekt je to vrijedan 62,5 milijuna eura koji će se, bez obzira na situaciju, u Osijeku primjenjivati minimalno sedam godina s obzirom na trajanje međunarodnog ugovora potpisanog između Španjolske, Italije i Hrvatske. O njegovim daljnjim planovima u ovomu je trenutku teško govoriti, no potreba za helikopterskom hitnom pomoći vidljivo raste iz dana u dan.
”Možemo samo očekivati kako će se resursi HHMS-a koristiti kvalitetno i odgovorno, uvažavajući sve prednosti takve vrste liječničke pomoći. Već se sada vidi kako će helikopter često uzlijetati i sigurno nećemo spasiti samo jedan ljudski život. U svakom slučaju, na pravi ćemo način koristiti dobivena sredstva za potrebite pacijente, a o daljnjim ulaganjima i svakako nužnom proširenju kapaciteta razmišljat ćemo kasnije”, zaključuje Sabo. >> Hitni medicinski helikopter i u Osijeku
Unatoč početnim izazovima, HHMS u Osijeku već sada dokazuje svoju vrijednost kroz nekoliko uspješno odrađenih intervencija. Projekt će nastaviti doprinositi spašavanju ljudskih života i unaprjeđivanju kvalitete zdravlja stanovnika ovih područja, što je i najvažnija svrha rada svih liječnika.