Mnogo je razloga za njegovu ljutnju na HŽ, no
neposredni povod ovakvoj javnoj reakciji je – smrt jedne mlade
žene. Riječ je o osobi koja je prije dva i pol mjeseca poginula
na pružnom prijelazu u Josipovcu – prijelazu za koji je Grad
tražio dodatnu zaštitu i prije i ponovno nakon toga tragičnog
događaja. “HŽ se nije udostojio ni odgovoriti”, grmio je
Bubalo nedavno.
– HŽ se učestalo oglušuje na sve naše dopise,
upozorenja i zahtjeve. Prije dva i pol mjeseca jedna je
osoba stradala na prijelazu u Višnjevcu, a mi tražimo da se
zaštiti i taj i svi drugi opasni prijelazi. Međutim, investitor
takvih projekata mora biti HŽ, a Grad je spreman sufinancirati da
se na takva opasna mjesta postavi signalizacija, rampa i sve
potrebno za povećanje sigurnosti naših građana – poručio je
Bubalo.
Ipak, kapitalno najveći je projekt obnove željezničkog
kolodvora, a za koji je, prema Bubalovim riječima, Grad
također ponudio financijsko sudjelovanje.
“HŽ mora shvatiti da Osijek ne može imati kolodvor iz 17. ili
18. stoljeća. Spremni smo se, sredstvima iz spomeničke rente,
uključiti u obnovu pročelja zgrade”, poručuje
Bubalo.
Problem su i, kako ih je nazvao, gordijski prometni čvorovi,
odnosno spojevi željezničke pruge i prometnica. “Spremni smo
sufinancirati i projekte denivelacije pružnih prijelaza. HŽ mora
shvatiti da je došlo vrijeme za Osijek i Slavoniju te da mora
početi ulagati u našu regiju”, poručio je
Bubalo.
Kolodvor tek 2013.?
Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Holdinga i direktor
HŽ Carga, ističe kako HŽ provodi niz aktivnosti u cilju
smanjenja broja nesreća poput edukativne akcije “Vlak je
uvijek brži”, a za prijelaz u Josipovcu kaže da je
osiguran znakom stop i Andrijinim križem te trokutom
preglednosti.
“Predviđen je za podizanje razine osiguranja sa
svjetlosno-zvučnom signalizacijom, sukladno financijskim
mogućnostima”, dodaje. Govoreći o željezničkom
kolodvoru, kaže kako je prema konzervatorskoj studiji
određeno rušenje dijela zgrade, te je u tijeku postupak
dogovaranja dodatne tehničke dokumentacije.
“Pretpostavljamo da bi se potrebna dokumentacija mogla
završiti do kraja 2012.”, poručuje Rogožar. Što se
tiče denivelacija, dodaje, ako one nisu dio nekog
velikog željezničkog projekta, onda se rješavaju na lokalnoj
razini. “Dakle, denivelacije nisu u našoj nadležnosti nego
Grada Osijeka i nadležne uprave za ceste”, zaključuje.
TEKST:
www.glas-slavonije.hr