Za prekograničnu suradnju Osječko-baranjska županija tako na raspolaganju ima 8 milijuna eura koje dijeli s još 4 županije, a Sisačko-moslavačka s još 8 županija dijeli 1,5 milijuna eura, i to u trogodišnjem razdoblju.
U proteklih 15 godina Europska unija dodijelila
je 1,3 milijardi eura za financiranje projekata u
Hrvatskoj. No, do sada su institucije, udruge, ustanove
i drugi subjekti u našoj zemlji od toga uspjeli ugovoriti i
povući oko 650 milijuna eura. Najveći dio tog novca, 750 milijuna
eura, dolazi kroz program Ipa za koji je ugovaranje projekata u
tijeku i koji Hrvatska može koristiti sve do ulaska u EU. Dosad
su kroz taj program ugovoreni projekti vrijedni nešto više od 142
milijuna eura. Sudeći prema novcu povučenom iz ranijih programa,
koji je bio vrlo dobro iskorišten, u Ministarstvu vanjskih
poslova i europskih integracija optimistični su kada je u pitanju
povlačenje novca iz programa Ipa. Taj program funkcionira kroz
pet komponenti: pomoć u tranziciji i jačanje institucija,
regionalna i prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj
ljudskih resursa i ruralni razvoj.
Osječko-baranjska županija prvak u povlačenju sredstava
U Ministarstvu ističu da prekogranična suradnja ima važnu ulogu u
regionalnom razvoju, revitalizaciji gospodarstva, zaštiti prirode
i okoliša te jačanju socijalne kohezije. Inače, u Hrvatskoj je
najviše projekata prekogranične suradnje ostvarila
Osječko-baranjska županija. Na prije nekoliko dana završenom
drugom krugu natječaja iz programa Ipa II Prekogranična
suradnja Mađarska-Hrvatska odobreno je čak 25
projekata koje su osmislile institucije, udruge i drugi
subjekti s područja te županije te će im biti dodijeljeno čak 3,8
milijuna eura bespovratnih sredstava. Ostalih sedam županija,
koje su aplicirale na tom natječaju, ukupno je dobilo 2,9
milijuna eura.
»Kada tim bespovratnim sredstvima dodamo 15 posto koje moraju
osigurati sami nositelji projekta, tada dolazimo do iznosa od 4,4
milijuna eura za nove projekte u našoj županiji«, kaže
Stjepan Ribić, direktor Regionalne razvojne agencije
Slavonije i Baranje, koja je partner u brojnim
projektima. On podsjeća da je u prvom krugu tog natječaja na
područje županije povučeno 2,6 milijuna eura.
Najviše novca, 13,7 milijuna kuna, doći će za razminiranje
površina uz granicu s Mađarskom, a čak je 10 projekata odobreno
Sveučilištu J. J. Strossmayera iz Osijeka za njegova četiri
fakulteta. Inače, dosad je za područje te županije odobreno 165
projekata ukupne vrijednosti 345 milijuna kuna. Prema Ribićevim
riječima, svemu tome prethodio je veliki trud uložen u kvalitetnu
pripremu projektnih prijedloga, ali i jačanja kapaciteta
potrebnih za samu provedbu odobrenih projekata. Jedan od najvećih
iznosa koji je na području Slavonije povučen iz nekog EU-ova
fonda bio je 2007. godine za gradnju hale poduzetničkog
inkubatora Bios u Osijeku. Za cijeli projekt bilo je
potrebno 1,4 milijuna eura. Iz programa Phare odobreno je 920.000
eura, dok su ostatak sufinancirali Grad Osijek i Bios.
Ne pripremi li se dobro za strukturne fondove, Hrvatska bi se
mogla naći u problemima, jer se može dogoditi da ne uspije povući
dovoljno novca iz strukturnih fondova kako bi ‘pokrila’ plaćenu
članarinu. No, u Ministarstvu vanjskih poslova su optimisti,
»jer dosadašnje iskustvo u provedbi pretpristupne pomoći
pokazuje da je Hrvatska spremna odgovoriti zahtjevima provedbe
regionalne politike Unije, a kontinuiranim ulaganjem u stručne
kadrove koji će provoditi ovu Unijinu politiku na nacionalnoj
razini osigurat će se maksimalna apsorpcija sredstava
namijenjenih Hrvatskoj«.
Direktor Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije
Zlatko Herček kaže da je ta županija kroz fondove Sapard
i Ipard (desetak projekata je u tijeku) povukla između 12 i 15
milijuna eura te da su korisnici dobili od 500.000 do 10 milijuna
kuna. Program Sapard je zaključen, a u okviru njega povučeno je
25 milijuna kuna. Sad je u tijeku četiri-pet manjih projekata
vrijednih od 100.000 do 150.000 eura. Riječ je o izradi brošura i
internetskih stranica, odnosno o edukaciji korisnika. Zagrebačka
županija ima i jedan projekt prekogranične suradnje s Krškim
(Slovenija), a riječ je o razvoju medičarstva i licitarstva.
Herček napominje da je u planu kadrovsko ekipiranje Agencije,
koja izdaje i bilten Županije, kako bi mogla povući novac iz
kohezijskih EU-ovih fondova.
Pročelnik za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske
integracije Varaždinske županije Alen Leverić kaže da je
ta županija pripremu za strukturne i kohezijske fondove počela
još 2005. osnivanjem razvojne agencije AZRA.
»Postotak odobrenih projekata s obzirom na postotak
prijavljenih iznosi 48,33 posto, dok je na nacionalnoj razini
prosjek prolaznosti projekata dvadesetak posto«, kaže
Leverić. Ukupna vrijednost prijavljenih projekata iznosi 31
milijun eura – vrijednost odobrenih projekata iznosi 9 milijuna
eura, dok je vrijednost projekata koji se u procjenjuju 2,6
milijuna eura. Usporedbe radi, za rad agencije AZRA Županija
izdvaja 1,7 milijuna kuna. Agencija je samo u 2010. godini
izradila čak 27 projekata s kojima se apliciralo za različite
fondove Europske unije. U značajnoj je mjeri upravo
iskorištavanje EU-ovih fondova, kažu u Agenciji, pridonijelo
usponu Varaždinske županije na vrh tablice konkurentnosti u
Hrvatskoj. Odobreni projekti financiraju se iz različitih fondova
i vrlo su široke tematike. Primjerice, odnose se na energetsku
efikasnost javnih zgrada, obnovljive izvore energije,
gospodarenje privatnim šumama, valorizaciju kulturne baštine te
tradicionalnih prehrambenih proizvoda… Na primjer, projekt
»Poduzetnička edukacija učenika/studenata inovatora Europe« počeo
je 1. svibnja i trajat će 18 mjeseci. Njegova je ukupna
vrijednost 270.172 eura, od čega 85 posto financira EU, a 15
posto Varaždinska županija.
I Međimurska županija koristi EU-ove fondove u
projektima prekogranične suradnje sa Slovenijom.
Matija Derk iz Razvojne agencije Međimurske
županije kaže da dobro surađuju sa Sveučilištem u
Mariboru te razvojnom agencijom u Ptuju.
No, ostaje otvorenim pitanje što zapravo moraju raditi županijske
razvojne agencije: baviti se strategijom na lokalnoj razini ili
privlačiti strana ulaganja iz EU-fondova. U
Istri, primjerice, Razvojna agencija
Ida upravlja poljoprivrednim zemljištem za
eksperimentalnu proizvodnju.
K tome, ne mogu se uspoređivati županije koje graniče s članicama
EU-a i one koje su na granici s državama koje još nemaju ni
status kandidata, kaže pročelnica za upravljanje EU-fondovima
Sisačko-moslavačke županije Tatjana Puškarić.
»Uspoređivati iznose koje su iz EU-ovih fondova povukle
županije koje graniče sa zemljama članicama EU-a s onima koje su
povukle županije na granici s državama koje još nemaju ni status
kandidata u najmanju je ruku neprimjereno«, smatra
pročelnica Puškarić.
Primjerice, Osječko-baranjska županija, koja graniči s Mađarskom,
u startu na raspolaganju ima 8 milijuna eura koje dijeli s još 4
županije, a Sisačko-moslavačka koja graniči s BiH s još 8
županija dijeli 1,5 milijun eura, i to u trogodišnjem razdoblju.
Na području Sisačko-moslavačke županije dosad je realizirano 39
projekata ukupne vrijednosti 9,3 milijuna eura. U okviru programa
Ipa Prekogranična suradnja RH i BiH, od ukupno 104 projekta ta ih
je županija kandidirala 10. Ukupno je dosad iz tog programa
odobreno 13 projekata, od kojih se 7 provodi na području
županije. Puškarić vjeruje da je takav rezultat odraz kvalitetne
i pravodobne pripreme te niza provedenih edukacija za korisnike s
područja cijele županije. Također, ta je županija već pripremila
51 projekt za financiranje iz strukturnih fondova kada Hrvatska
uđe u EU. Njihova je ukupna vrijednost 68,5 milijuna eura.
Najviše ih se odnosi na razvoj komunalne infrastrukture.
Zadarska je županija u proteklih sedam godina iz
EU-ovih fondova uzela 14 milijuna eura za ukupno 24 projekta. Ta
je županija jedna od šest u Hrvatskoj koja se certificirala,
odnosno dokazala da je spremna za prihvat ulaganja iz EU-fondova.
Među projektima realiziranim na zadarskom području pomoću
EU-fondova jesu tvornica za preradu ribe Ostrea u Stankovcima,
Paška sirana, vodosprema u Podgradini, uređenje infrastrukture za
poslovnu zonu Šopot pokraj Benkovca, Bibliobus Gradske knjižnice
iz Zadra…
Za razvoj poduzetništva u 10 županija 19,2 milijuna eura
Za projekte ulaganja u poslovnu infrastrukturu i razvoj
poduzetništva u 10 hrvatskih županija iz europskih je fondova do
kraja 2011. određeno ukupno 19,2 milijuna eura, koji će biti
dodijeljeni kroz tri natječaja. Riječ je o
Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj,
Sisačko-moslavačkoj, Šibensko-kninskoj, Osječko-baranjskoj,
Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj, Karlovačkoj i Zadarskoj
županiji, koje su dosad polučile slabije rezultate u
povlačenju sredstava iz EU-ovih fondova. Podnositelji zahtjeva
čiji projekti budu odabrani mogu računati na iznose od 325.000 do
milijun eura po projektu. Taj će se novac dodijeliti iz fonda Ipa
2007.-2009., i to za razvoj postojećih poslovnih zona, inkubatora
i ostalih potpornih institucija ili, pak, za unaprjeđenje javne
turističke infrastrukture. No, podnositelji zahtjeva moraju
unaprijed osigurati 25 posto novca za projekt. To je i uvjet da
se zahtjev uopće razmatra, pri čemu ključnu ulogu u predlaganju
projekata imaju regionalne i lokalne administracije, koje moraju
uložiti više truda u osmišljavanje dobrih projekata i njihovo
praćenje od ideje do realizacije.
Brkić: Hrvatska je u zlatnoj sredini, Pusić: Zakazali smo,
posebno u poljoprivredi
Ako Hrvatsku usporedimo s drugim zemljama po iskorištenosti
europskih fondova, uvažavajući sve specifičnosti negdje je u
zlatnoj sredini, izjavio je Vjesniku makroekonomski
analitičar Luka Brkić, stručnjak za međunarodne
gospodarske odnose.
»Generalna je ocjena Hrvatske da je moglo biti bolje jer
iskorištenost nigdje nije stopostotna, što ovisi od fonda do
fonda. U pojedinim segmentima Hrvatska je relativno dobro uspjela
povući novac, negdje i više od 75 posto, a negdje je podbacila.
To u velikoj mjeri ovisi o apsorpcijskoj moći i kapacitiranosti
neke zemlje da povuče sva ta sredstva«, ističe Brkić. Što se
tiče uspjeha županija koje graniče sa Slovenijom i Mađarskom kao
članicama Unije, komentira da i ta činjenica utječe na povlačenje
novca, no bitnijim od toga ipak smatra kvalitetu predloženih
projekata.
Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s
EU-om Vesna Pusić kaže da Hrvatska nije bila dovoljno
učinkovita u povlačenju novca iz pretpristupnih fondova, posebno
kada je riječ o poljoprivredi i ruralnom razvoju.
»Iako teoretski još imamo vremena, jer se ti fondovi mogu
koristiti i tri godine nakon isteka roka, teško je vjerovati da
će se išta promijeniti. Ako uzmete činjenicu da smo u razdoblju
od početka 2007. do sredine 2011. iskoristili samo 5,9 posto
novca, koji smo mogli dobiti za poljoprivredu i ruralni razvoj,
preoptimistično je očekivati da ćemo u sljedeće dvije i pol
godine iskoristiti preostalih 94 posto. Osim što je to alarm da
stvari ne funkcioniraju, riječ je i o pravom apsurdu jer se
novcem poreznih obveznika subvencionira domaća poljoprivreda, a
da se pritom ne koristi sav novac koji nam je na raspolaganju iz
europskih fondova«, naglasila je Pusić u utorak u Splitu.
Podsjetila je na problem s kojim se suočilo šezdesetak jedinica
lokalne samouprave koje su prijavile projekte, no oni su odbijeni
zbog nepotpune dokumentacije.
»To znači da se tom projektu treba pristupiti na drugi način,
jer je riječ o pretpristupnim fondovima čiji se iznos kreće
između 200 i 300 milijuna eura. Jedino rješenje vidi u kadrovskom
ekipiranju, odnosno organiziranju tristotinjak stručnih ljudi
koji su fakultetski obrazovani, poznaju strane jezike i
institucije Unije.
Tekst preuzet sa
www.vjesnik.hr
