Dok su prije dvadesetak i više godina
društveno-gospodarski pokretači bivše države bile tvornice, danas
su to trgovine, ili kako ih još zovu – veliki trgovački
centri, koji sredinama u kojima se otvaraju, prvi put nakon rata,
donose
valove zapošljavanja i nade u ekonomsko bolje sutra.
S čak devet velikih trgovačkih centara, od kojih su posljednja
dva otvorena u Osijeku, Hrvatska je bez pravog
konkurenta u usporedbi sa susjedima. Iza nje nalaze se Srbija i
Slovenija s dva centra, te Crna gora i Makedonija s po jednim.
Najbolji u regiji
O fenomenu naglog razvoja trgovački centara u regiji govori
mr.sc. Danijela Jovanović, nezavisni konzultant za marketing i
ugledna članica Međunarodne asocijacije trgovačkih centara koja
na svjetskoj razini okuplja sve relevantne stručnjake iz
trgovačkog marketinga.
– Kao regija, zemlje bivše Jugoslavije u priču o trgovačkim
centrima uključile su se poprilično kasno, tako da i danas
kaskamo za ostatkom svijeta, ali i Europom. Naime, valja uzeti u
obzir da je prvi trgovački centar u svijetu otvoren 1956. godine,
a da je kod nas uopće razvoj koncepta izgradnje trgovačkih
centara počeo nakon 2000. godine. O tome koliko zaostajemo
najbolje nam govore primjeri Austrije i Italije, susjednih
zemalja koje su već odavno u drugoj fazi razvoja trgovačkih
centara, odnosno u fazi razvoja outleta. S druge strane, mi smo
tek u fazi razvijana shopping mall-ovima koji su tamo bili
atraktivni prije desetak godina. No, ipak, u kratkom vremenu
napredak regije bio je ogroman, prije svega zbog toga što se
investitori koji ulažu u trgovinu kod nas uče na tuđim greškama,
što značajno olakšava cijeli proces razvoja. Najveći razvoj
trgovačkih centara zabilježen je u Hrvatskoj, koja ima i najviše
trgovačkih centara u regiji, dok je s druge strane
najnerazvijenija Bosna i Hercegovina, u kojoj još uvijek nije
otvoren ni jedan trgovački centar koji bi pratio svjetske
standarde. Za Hrvatsku je specifično i to što veliki trgovački
centri nisu samo vezani uz glavni grad nego i uz tzv. glavne
gradove pojedinih regija unutra same zemlje. Tako svoje trgovačke
centre uz Zagreb imaju i Rijeka, Zadar, Split, a sada i
Osijek, i to čak dva. No, valja naglasiti kako je za taj
razvoj od presudnog značaja jadranska obala i turizam koji je uz
nju vezan – kaže Jovanović.
Trgovački centri – pokretači razvoja
U svijetu je niz primjera trgovačkih centara koji su spasili
gradove, ali i cijele regije od odumiranja.
– Trgovački centar “Bullring” uvelike je pridonio razvoju
Birminghana, grada koji je u odnosu na druge velike gradove u
Engleskoj u jednom trenutku počeo “nestajati”. Dobar primjer je i
TC Manufaktura, koji je na isti način spasio poljski grad Lodz. U
regiji upravo je Osijek pravi primjer kako trgovački centri
pridonose razvoju jednog područja. Dva trgovačka centra koja su
nedavno tu otvorena već su počela transformaciju, kako grada tako
i ljudi. Za početak, razvoju grada pridonijela je sama faza
izgradnje centara, koja je zaposlila veliku građevinsku silu, a
potom i faza otvaranja, koja je otvorila velik broj radnih
mjesta, prije svega za žene koje se teže zapošljavaju.
Osijek je sada u fazi u kojoj počinje primati sve veći
broj turista, kojima može ponuditi kupnju u trgovinama
poznatih međunarodnih brendova. Ono što slijedi je razvoj
cjelokupnog gospodarstva. Naime, za inozemne ulagače otvaranje
trgovačkih centara jednim dijelom značilo je ispitivanje
mogućnosti tržišta s obzirom na to da je riječ o obliku
investiranja s najmanjim rizikom.
Transformacija gradskih središta
Najbolji dokaz za to je činjenica da danas u izgradnju trgovačkih
centara ne ulažu samo pojedinci već i trgovački fondovi. A upravo
oni u gradove u kojima njihovi početni projekti postignu dobre
rezultate donose industriju i neke druge gospodarske grane koje
su bitne za razvoj gospodarstva u cjelini. Oni koji su
zainteresirani za ulaganje u trgovačke centre uvijek su
zainteresirani i za druga ulaganja – kaže Danijela
Jovanović.
S obzirom na to da je u regiji još uvijek trend otvaranja
trgovačkih centara u rubnim dijelovima gradova, gradska
središta su sve praznija. Riječ je o “sindromu” koji
upravo trese Osijek, čiji su lokali u središtu grada sablasno
prazni od kada su svoja vrata otvorili “Aveue Mall” i
“Portanova”. No, ističe Jovanović, riječ je o pojavi koja, sudeći
prema iskustvima iz susjedstva, neće potrajati.
– Osijek je trenutno u očekivanom razdoblju
tranzicije kada je u pitanju gradsko središte. Trgovci su otišli
u trgovačke centre jer im je tamo olakšano poslovanje, prije
svega o pitanju rada u adekvatnom prostoru, koji je apsolutno
prilagođen njihovim potrebama. Iza sebe su ostavili prazninu, no
ona bi trebala uskoro biti popunjena ugostiteljskom i turističkom
ponudom. Naime, očekuje se da će trgovački centri
privući u grad velik broj turista, koji će nakon kupnje odlaziti
u obilazak upravo središta grada radi ugostiteljskih usluga. Tako
da bi prazne lokale u centru grada trebalo popuniti klasterima
kafića i restorana koji će, nanizani jedan pored drugog, lako
ostati u pamćenju posjetiteljima kao zona opuštanja nakon kupnje,
u koju će se rado vraćati. Jer tzv. shopping turizam
podrazumijeva opetovane dolaske turista na destinaciju. Beograd
je odličan primjer takve prakse. Naime, njegovo je središte grada
opustjelo nakon otvaranja trgovačkih centara “Delta” i “Ušće”, a
od odumiranja su ga spasili upravo ugostitelji.
[blockquote]Trgovina i turizam kod
nas
“U ovom vremenu, 2011. godine, ne može se govoriti da je bilo
tko u regiji industrijski grad u smislu kako je bilo prije rata.
Industrija se preselila na istok, gdje ulagači postižu za njih
bolju cijenu rada. Naša regija tome ne može konkurirati. Stoga,
regija i Osijeku kao bivši veliki industrijski grad treba se
usmjeriti na uslužnu djelatnost, prije svega turizam”,
procjenjuje naša sugovornica.[/blockquote]
Kupnja i zabava – dobitna
kombinacija
Trgovački centri mijenjaju navike stanovništva tako da nude
koncept koji im omogućava maksimalno kvalitetno korištenje
slobodnog vremena u krugu obitelji. Ljudi imaju sve manje
vremena, tako da im ponuda svega na jednom mjestu olakšava život,
a trgovački centri nude im upravo to. S time da, u odnosu na
gradska središta, predstavljaju sigurno okruženje, što je posebno
važno onima koji imaju djecu i kontrolirane uvjete
(klimatizacija) koji omogućavaju osjećaj ugode pri ispunjavanju
svakodnevnih potreba bez obzira na vremenske uvjete. Tako da
ljudi, umjesto kod kuće ili u prirodi, odlučuju dan s obitelji
provesti u trgovačkim centrima, gdje im je sve na pladnju –
trgovine, restorani i, što je najvažnije, bogata ponuda zabave,
koja se pokazala kao presudan faktor za dugoročni opstanak
trgovačkih centara.
– Trgovački centri su davno prestali biti mjesta samo za
kupnju.
Danas je u najvećem broju njih naglasak na zabavi, koja privlači
obitelji u njihove komplekse. To da je zabava preuzela primat
od trgovine najbolji je dokaz trgovački centar “Mall of America”,
koji se proteže na površini od pet hektara, s time da se na
polovini nalaze zabavni sadržaji. Naime, njega godišnje posjeti
40 milijuna ljudi, što je više nego što posjetitelja godišnje
imaju “Disneyland” i Grand Canyon zajedno – kaže Jovanović,
dodajući kako je upravo faktor zabave ono što jedan trgovački
centar čini uspješnijim u odnosu na druge.
– Odličan primjer su dva trgovačka centra koja su u Kuala Lumpuru
otvorena u isto vrijeme jedan nasuprot drugome. I dok danas jedan
odlično posluje, upravo zahvaljujući atraktivnim događanjima i
zabavnom konceptu, drugi je pred zatvaranjem. Trgovački
centri su dugoročno isplative investicije, zbog čega si
danas investitori takve promašaje ne mogu priuštiti pa se pri
gradnji centara pomno pazi na atraktivnost zabavnog sektora.
Većina njih također svakih nekoliko godina pribjegava
modernizaciji centra upravno na račun zabavnog dijela.
[blockquote]U trgovinu “live”
Koliko god naslonjač bio udoban, pokazalo se da ljudi vole sam
čin kupnje obaviti osobno. Internet-trgovine koriste tek kako bi
se pripremili za odlazak u trgovačke centre. “Definitivno se nije
ispunilo proročanstvo Times magazina koji je 1998. objavio članak
pod nazivom ‘Poljubite svoje trgovačke centre u znak pozdrava’, u
kojemu je najavio dominaciju internet-kupnje. Ljudi ipak još
uvijek cijene druženje i zabavu s drugim ljudima, što odlazak u
trgovački centar podrazumijeva”, kaže Jovanović.[/blockquote]
Svaki trgovački centar nastoji, uz samu ponudu koja određuje
poslovanje, imati i originalni osobni pečat koji ga razlikuje od
drugih i zbog kojeg da kupci preferiraju. No svi oni imaju i
nešto zajedničko – trude se sličiti gradskim trgovima.
Originalnost je ipak najvažnija!
– Kroz posao obišla sam više od stotinu trgovačkih
centara od Azije do Amerike sa zaključkom da su neki uistinu
unificirani. No ima i odličnih primjera originalnosti,
koja jamči vjernost kupaca. Prije svega u Velikoj Britaniji, gdje
valja istaknuti trgovački centar “Brand Corss”, orijentiran na
kupce azijskog podrijetla, koji je otvoren 1976. godine, a i
danas je, primjerice, četvrtkom u 13 sati pun kupaca. Nije
posebno uređen ni izvana ni iznutra, ali zato ima odličnog
menadžera koji svoj posao ne obavlja iz direktorske fotelje, nego
kroz šetnje centrom i razgovor s kupcima, čije sugestije prihvaća
i prema kojima organizira poslovanje. Valja spomenuti i trgovački
centar koji je izgrađen u predgrađu Londona u kamenolomu i kojima
ima impresivnih 330 trgovina, odličnu ponudu i prekrasnu
arhitekturu. Naravno, tu su i trgovački centru u Dubaiju, čija su
karakteristika izvanstandardni sadržaji poput skijališta – priča
naša sugovornica, te zaključuje kako je ključ uspjeha trgovačkog
centra osluškivanje zahtjeva okoline i vremena u kojem se
živi.
– Neki uspiju, neki ne. Zato se kaže da i trgovački
centri imaju rok trajanja koji ovisi samo o njima
samima.
[blockquote]Za sada na čekanju
Osijek je za sada ispunio svoju kvotu kada su pitanju četvorni
metri trgovina. Razvojem društva i države dolazi do povećanja
prihoda i zahtjeva stanovnika, a time i do potrebe za razvojem
trgovačkih centara. Tako da ovog trenutka treći trgovački centar
u Osijeku ne bi bio dobra investicija s obzirom na to da
odlučujućih faktora za njihov opstanak nema. Posebno zbog toga
što Osijek, uz dva velika novootvorena trgovačka centra, ima
poslovnice svih značajnih trgovačkih lanaca u
Europi.[/blockquote]
TEKST: Ivana KUKIĆ SOLAR (Glas Slavonije)
