To znači da Slavonski Brod trenutačno prednjači u težnji da
građani dobiju potpune, bitne, ispravne, pravodobne i razumljive
proračunske informacije, kako bi mogli lakše sudjelovati u
odlučivanju – rekla je Katarina Ott,
predstavljajući rezultate istraživanja “Indeks otvorenosti
proračuna 33 hrvatska grada”.
Institut je hrvatske gradove rangirao prema brojnim kriterijima,
napravivši indeks otvorenosti koji za 33 grada iznosi prosječno
65, što otprilike znači da građani dobivaju 65 posto potrebnih
informacija o proračunu. Slavonski Brod vodi s indeksom od 82,4,
a na drugom mjestu je Osijek s indeksom od 76,9.
Na trećem mjestu ljestvice je Opatija (74,7),
četvrti je Zagreb s istim indeksom kao i
Opatija, a slijede Zaprešić (73,7) i
Čakovec (73,4). Rijeka se
nalazi na sedmom mjestu s indeksom od 73,1, što je također visoko
mjesto, a slijede Dubrovnik, Labin i Karlovac.
– Iznenađujuće nisko plasirao se Split – rekla je
Katarina Ott, budući da se taj grad nalazi na 31. mjestu, s
indeksom otvorenosti od 49. Najnepregledniji i najzatvoreniji
proračun ima Šibenik (indeks 44,9), koji je na
dnu ljestvice.
– Našu proračunsku trasparentnost trebamo dijelom zahvaliti
oporbi u Gradskom vijeću, koja nas tjera na objavljivanje svih
dokumenata na našoj internetskoj stranici – rekao je
gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara,
zahvalivši Institutu na priznanju. Institut ima cilj, prema
riječima Katarine Ott, među gradovima potaknuti natjecanje kako
bi proračune približili građanima.
Međutim, istraživanja Instituta pokazala su da je otvorenost
gradskih proračuna mnogo bolja od kvalitete informacija koje se
nude. Mnogi građani, kaže Ott, ne razumiju gradske proračune, jer
su komplicirano prikazani pa zato nisu za njih zainteresirani.
Ravnateljica Instituta ne isključuje mogućnost da lokalne vlasti
ponekad namjerno ne žele proračunske informacije učiniti
razumljivim, jer misle da im to nije u interesu.
Tekst: Glas Slavonije
