Na prijedlog skupine osječkih profesora istražili smo uspješnost osječkih srednjoškolaca u školskoj godini 2010./2011. Ove godine bio je mnogo veći broj izostanaka, ali i popravaka, odnosno, manje je učenika završilo razred s pozitivnom ocjenom.
Do cjelovite slike uspješnosti i prolaznosti nismo uspjeli doći, jer u nekim školama kompletnu obradu podataka rade na jesen, nakon popravaka.
Blaženka Pul, pedagoginja u Elektrotehničkoj i prometnoj školi, ocjenjuje školsku godinu 2010./2011. uspješnom, no kaže da izostanci bilježe rast u odnosu na prethodnu školsku godinu.
– Raspon izostanaka kreće se od minimalnih 30 do 90 sati, pa čak i stotinu po učeniku. Uspješnost učenika kreće se između 70 i 80 posto i to prije popravnih ispita. Najuspješniji su bili maturanti, gdje je prolaznost stopostotna, kaže Pul i dodaje: “Ako bismo pravili ljestvicu uspješnosti od prvoga do četvrtoga razreda, onda su prvi razredi najslabiji. S obzirom na to da smo strukovna škola i imamo četverogodišnje i trogodišnje programe, slabiji su uspjeh postigli učenici koji se školuju tri godine. Prvi razred za mnoge je srednjoškolce – “čistilište”. Neki prekasno shvate da su odabrali preteške programe i da su pogriješili u procjeni svojih sposobnosti. Rezultat je velik broj učenika s jednim ili dva, ali i čak s osam popravaka na kraju prvog razreda. Uz to, velika je razlika između osnovne i srednje škole i neki se teško prilagode.”
U Trećoj gimnaziji – Prirodoslovno-matematičkoj, od ukupno 683 učenika na popravak na jesen ide njih osmero i to po dvoje u prvom i drugom razredu, tri učenika trećeg i jedan maturant.
– Zadovoljna sam prolaznošću naših učenika, posebice maturanata, jer imamo 14 odličnih, 70 vrlo dobrih i 43 dobra učenika. Ni jedan nije prošao s ocjenom dovoljan i nitko nema dvojku iz matematike, kaže ravnateljica Snježana Barabaš-Seršić.
Što se izostanaka tiče, naša sugovornica naglašava da oni rastu kako učenik prelazi u viši razred. “Razlog izostanaka su i natjecanja na koje je u ovoj školskoj godini išao čak 51 naš učenik, od toga velik broj maturanata”, objašnjava.
– U prvom razredu oni su još djeca, nisu toliko izloženi stresu ni opterećenju, a tek kasnije postaju pravi maheri. Često se dogovore s roditeljima da ih opravdaju, jer nisu naučili gradivo, a ne žele kvariti ocjenu. To markiranje za bolju ocjenu i kalkuliranje evidentno je u četvrtom razredu, objašnjava ravnateljica Barabaš-Seršić. Ipak, u odnosu na stanje od prije pet godina broj izostanaka u toj se školi smanjuje. Rezultat je to brojnih razgovora s učenicima i roditeljima.
Veza izostanaka i kućnog odgoja
“Velik broj izostanaka povezan je s opadanjem vrijednosti odgoja te kućnim odgojem. Mnogo treba raditi na odgojnoj komponenti, a mi, konkretno, čim se učenik ne pojavi u školi zovemo telefonom roditelje, upozoravamo učenike ukoliko su izostanci učestali, provjeravamo ispričnice i slično. Također, izostanke smo uvrstili u samovrednovanje učenika, odnosno, oni sami sebe vrednuju, a tu su uključeni i njihovi izostanci. Jedan dio izostanaka povezan je s kašnjenjem, jer nekima je teško ustati ujutro, no to je već nemarnost učenika”, zaključuje ravnateljica Barabaš-Seršić.
Matematika i fizika
Prolaznost je (bez popravaka) u prvim razredima Elektrotehničke i prometne škole između 60 i 70 posto, u drugim razredima između 80 i 90 posto, u trećim 95, a u završnim razredima 100 posto. U prosjeku za svaki viši razred prolaznost se povećava u prosjeku za deset posto.
“Mi smo tehnička škola, gdje se traži znanje iz matematike i fizike, a to je mnogim učenicima problem, dok se ne uhodaju”, kaže pedagoginja Elektrotehničke i prometne škole. A da su se neki i te kako uhodali, potvrđuje prosjek 3.et1 razreda čiji prosjek ocjena iznosi visokih 4,7 i najbolji je u školi.
70-80 % prolaznost je učenika Elektrotehničke i prometne škole prije popravnih ispita
4,7 prosjek je 3.et1 razreda Elektrotehničke i prometne škole te je najbolji u školi
14 odličnih, 70 vrlo dobrih i 43 dobrih maturanata je u 3. gimnaziji
Tekst: Vesna LATINOVIĆ (Glas Slavonije)
