Višegodišnja stručna mjerenja pokazuju da je nastavno-sportska dvorana Gradski vrt jedan od najekonomičnijih javnih objekata te vrste u Hrvatskoj.
U usporedbi sa sportskim dvoranama slične veličine i sadržaja
troši čak devet puta manje energije! Time je
legitiman kandidat za stjecanje prestižne europske
licence “IEE Greenbuilding plus”, ali je ne može dobiti
dok se ne razriješe svi sporovi oko njezine
gradnje!
Boris Koružnjak, jedan od dvoje projektanata
dvorane, ističe da je tvrtka Menerga iz Maribore
od otvaranja i puštanja dvorane u rad (krajem 2008.) kontinuirano
provodila mjerenja potrošene energije i utvrdila da njezini
sustavi omogućavaju značajne uštede energije.
“Dvorana Gradski vrt posjeduje tzv. hibridne klima-komore.
One joj omogućavaju da troši čak 70-80 posto manje
energije spram dvorana s
konvencionalnim sustavima grijanja i hlađenja. Uz
to, taj sustav ima povrat topline do čak 90 posto, a i potrošnja
električne energije znatno je manja. Postoji još niz
ušteda“, ističe Koružnjak. Sve uštede i
prednosti, kaže, navedene su u podacima i mjerenjima koji su,
zajedno s formularima potrebnima za proceduru dobivanja licence,
dostavljeni osječkoj gradskoj upravi kao vlasniku dvorane.
“Ta licenca može donijeti niz pogodnosti. Stoga bi sve
dokumente trebalo proslijediti Institutu ‘Hrvoje Požar’ u
Zagrebu“, navodi projektant.
Dogradonačelnica Danijela Lovoković potvrđuje
njegove riječi, ali iznosi praktične prepreke zbog kojih Grad to
(još) ne može napraviti. “Naravno da želimo tu licencu, ali
za sada smo spriječeni. Naime, Grad još uvijek, tri godine nakon
otvaranja, nije postao vlasnikom dvorane. Od resornog
ministarstva još uvijek nismo dobili svu dokumentaciju
gradilišta, dok smo s izvođačem radova, Osijek-Koteksom, u
sudskom sporu. Naknadno potražuju još gotovo četiri milijuna kuna
za radove koje su izveli, a nisu ih prethodno ugovorili s
državom, koja je tada bila nositelj projekta i investitor. Dok ta
dva spora ne završe, ne možemo kandidirati za ovu licencu“,
zaključuje dogradonačelnica.
[important title=Za 1 kWh struje – 9,2 kWh rashladne
energije]Projektant Koružnjak posebno napominje da je energetsko
upravljanje cijelim objektom izvedeno jednoobrazno, što u praksi
rezultira uštedama i do 40 posto. “Godišnji troškovi u 2010.
godini za potrošnju energije, grijanje i HEP, iznose oko 140.000
eura za površinu od oko 18.500 m2, odnosno 7,57 eura/m2 na
godinu. Drugim riječima, prema mjerenjima za 2010. godinu, za 1
kWh utrošene električne energije dobiveno je 9,2 kWh rashladne
energije potrebne za klimatizaciju”, kaže.
Grad još uvijek, tri godine nakon otvaranja, zakonski
nije postao vlasnikom dvorane.[/important]
Tekst: Tomislav LEVAK (Glas Slavonije)
Foto: SiB.hr arhiva